hrvatski

Promjene u korištenju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj u novijem razdoblju

Poljoprivredno zemljište je najvažniji resurs u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno zemljište, voda, zrak, šuma i biološka raznolikost spada u tzv. obnovljive prirodne resurse koji su osnova održivog razvoja Hrvatske. Cilj rada je istražiti promjene te strukturu korištenja poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2000. do 2013. godine. Za potrebe rada korištena je deskriptivna metoda analize sekundarnih izvora podataka (stručna literatura i statističke baze podataka) te metoda indeksa i linearnog trenda. Godine 2013. u Hrvatskoj je korišteno je 1.300.811 ha poljoprivrednog zemljišta te se procjenjuje da bi se do 2016. te površine povećale za oko 60 tisuća hektara. Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 904 tisuće ha (67, 9%), zatim livade i pašnjaci s 346 tisuća ha (26%), te voćnjaci, vinogradi i maslinici sa 78 tisuća ha ili 5, 8% korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Najvažnije kulture koje se uzgajaju na tim površinama su žitarice (pšenica i kukuruz), uljarice (soja, suncokret i uljana repica) te gomoljasto i korjenasto bilje (šećerna repa i krumpir). Osim vlasničkih odnosa i nerazvijenog tržišta poljoprivrednim zemljištem, problem su nekorištene površine, niska razina uređenosti, veliki broj malih parcela i ukupno mala prosječna površina po proizvođaču, loša zaštita od onečišćenja i sl.

poljoprivredno zemljište; promjene; korištenje; struktura; Hrvatska

nije evidentirano