Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 776230

Obrazovanje u funkciji prilagodbe promjenama na tržištu rada


Hodžić, Amela; Aksentijević, Saša; Tijan, Edvard
Obrazovanje u funkciji prilagodbe promjenama na tržištu rada // Savremeni trendovi i kvalitet u upravljanju ljudskim resursima - Zbornik radova / Slović, Slobodan (ur.).
Beograd, Srbija: Visoka škola strukovnih studija za ekonomiju i upravu Centar za ekonomska istraživanja (CEIB) Beograd, 2015. str. 63-73 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Obrazovanje u funkciji prilagodbe promjenama na tržištu rada
(Adjusting to changes in the job market by using education)

Autori
Hodžić, Amela ; Aksentijević, Saša ; Tijan, Edvard

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Savremeni trendovi i kvalitet u upravljanju ljudskim resursima - Zbornik radova / Slović, Slobodan - Beograd, Srbija : Visoka škola strukovnih studija za ekonomiju i upravu Centar za ekonomska istraživanja (CEIB) Beograd, 2015, 63-73

ISBN
978-86-86745-55-2

Skup
HR konferencija 2015 - Savremeni trendovi i kvalitet u upravljanju ljudskim resursima

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 20-22.10.2015.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Tržište rada; Upravljanje ljudskim potencijalima; Obrazovanje;
(Job market; Human resource management; Education)

Sažetak
Sve što ljudi danas rade, to čine jer su motivirani da tako rade. Kada se donosi odluka o tome što će se raditi, najčešće je ona posljedica nekoliko odlučujućih faktora. Svaka osoba, zapravo, ima različite motive za rad. I svaka osoba će se odlučiti na onaj posao koji doprinosi povećanju njegovog morala, motivaciji i kvaliteti života. U konačnici, izabire se onaj cilj za koji je najviše motiviran. Stoga se motivacija može definirati kao ponašanje koje se usmjerava prema određenom cilju koji u čovjeku pobuđuje potrebe, a razlog ponašanja je zadovoljenje potreba. Čovjekovim akcijama upravljaju njegova saznanja, mišljenja, vjerovanja i predviđanja. Kada se upita zašto on uopće stupa u akciju postavlja se pitanje motivacije. U odgovoru na pitanje o motivaciji govori se o aktivnim pokretačkim silama koje se označavaju riječima kao što su “trebati” i “bojati se”. Pojedincu je potrebna vlast, status, boji se društvenog ostrakizma, strahuje od prijetnji svom samopoštovanju. Pored toga, analizom motivacije utvrđuje se cilj za čije ostvarenje čovjek troši svoju energiju. Tri su uobičajena motivacijska izraza: motiv, svrha i razlog. Te riječi ne predstavljaju sinonime, ali su usko vezane uz ljudsko ponašanje. Što nas motivira na neko ponašanje ; koja je svrha da nekuda idemo ; koji je razlog da nešto želimo. Svaka motivacija kao pokretačka sila zasigurno nužno ima ili pozitivne ili negativne posljedice po razvoj ili zastoj razvoja karijere zaposlenika. Mnogo puta se postavlja pitanje kako motivirati zaposlenike, stoga je motivacija zaposlenika jedan od najvažnijih čimbenika upravljanja ljudskim potencijalima. Menadžerska motivacija je kompleksan problem koja traži detaljna istraživanja, ali ima dosta tvrdnji u prilog postojanja specifične motivacije za posao upravljanja kao pretpostavka za ulazak u područje menadžmenta i razvoja menadžerske karijere. Motivacija postignuća je želja za postizanjem uspjeha vlastitim naporom i radom, preuzimanja odgovornosti i zasluga za rezultate uz želju izbjegnuti neuspjeh. U vrijeme teških ekonomskih uvjeta, motivacija igra važnu ulogu. Danas postoje brojne studije koje se bave istraživanjem motiva, motivacije i motivacijskih tehnika. Svi ljudi nisu motivirani istim motivom. Iako je novac snažan motivator, na radnom mjestu je lako zamjenjivim osobnim postignućima, rastom, poboljšanjem društvenih odnosa te kulturnih čimbenika. Dugi niz godina zaposlenici mogu provesti na istim poslovima iako postoje premještanja u obliku horizontalnih, vertikalnih i dijagonalnih kretanja. Horizontalna kretanja se postižu različitim oblicima formalnog i neformalnog obrazovanja. Vertikalna kretanja se najčešće odnose na dodatna obrazovanja, poput seminara, dodatnog usavršavanja te prihvaćene oblike cjeloživotnog obrazovanja. Dijagonalno napredovanje se odnosi na premještaj u drugi odjel ili promjenu zaposlenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport, Ekonomija, Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pomorski fakultet, Rijeka