hrvatski

Utjecaj plazme na sorpcijska svojstva regeneriranih celuloznih materijala

U radu je ispitivan utjecaj obrade niskotlačnom plazmom na uzorcima tkanina od umjetnim celuloznihvlakana - liocelnih i modalnih vlaknima. Primjenom plazme na celuloznim materijalima mijenjaju se fizikalna i kemijska svojstava supstrata, te dolazi do promjena koje se očituju promjenom morfologije površine. U radu je provedena aktivacija površine modalnih i liocelnih vlakana s ciljem poboljšanja funkcionalizacije površine, te postizanjem boljih sorpcijskih svojstava, primjenom niskotlačne plazme tip Nano LF-40kHz uz kisik i argon kao radne plinove. Tkanine od modalnih i liocelnih vlakana dimenzija 10x10 cm, prije same obrade plazmom su prane uobičajenim postupkom pranja u demineraliziranoj vodi (40 ºC), te su predsušeni na temperaturi od 60-70 ºC zbog uklanjanja viška vlage i lakšeg postizanja razine niskog tlaka. Plazma obrada provedena je uz uvjete: snage 300 W, radnog tlaka 0, 36 mbar i protoka plina 40 cm3/min. Vremena obrade su bila 5, 10 i 20 min. Nakon obrade argonovom i kisikovom plazmom analizirane su promjene primjenom normiranih metoda, te odgovarajućim tehnikama ispitivanja. Promjene fizikalnih svojstava ispitivani su metodom određivanja debljine i plošne mase, a promjena hidrofilnih svojstava vertikalnim testom. Promjene površine analizirane su primjenom SEM mikroskopa. Iz dobivenih rezultata SEM analize proizlazi zaključak da kisikova i argonova plazma obrada čisti površinu vlakna od organskih nečistoća, i utječu na učinak nagrizanja i ablacije površine vlakana, što doprinosi boljoj hidrofilnosti.Nakon procesa aktivacije površine tkanine proveden je postupak bojadisanja teško iscrpljujućim ftalocijanidnim bojilom C.I. Reactive blue 21. Utvrđen je jako dobar učinak plazme na postotak iscrpljenje bojila koje se kreće oko 87-88%, nakon obrade u vremenu od 5 minuta, uz argon i kisik kao radni plin plazme i kod modalnih i liocelnih uzoraka. Može se zaključiti da vrijeme obrade plazmom ne utječe značajno na povećanje stupnja iscrpljenja bojila, stoga se kao najpovoljnija obrada smatra kod najkraćeg vremena obrade O2 i Ar plazmom. Dobiveni visok stupanj iscrpljenja bojila obradom sa plazmom povećava za više od 20% kod liocelnih i za više od 15% kod modalnih uzoraka i u korelaciji su s dubinom obojenja (K/S) što potvrđuje da je došlo do stvaranja kovalentnih veza između reaktivnih skupina bojila i funkcionalnih skupina tekstilnog materijala. Ovakve obrade mogu voditi ka optimiranju procesa bojadisanja, gdje se predobradom površine plazmom uz kisik i argon može postići bolje iscrpljenje bojila (do 90%), time i bolje obojenje tkanine, što svakako pridonosi ekološkim i energetskim zahtjevima koji se postavljaju na procese tekstilne tehnologije.

obrada plazmom; celulozni materijali; sorpcijska svojstva; postupak bojadisanja

nije evidentirano