hrvatski

Mistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha von Kleista

U radu pod naslovom „Mistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha von Kleista“ u svakom su podnaslovu sukobljena po dva antipoda kako bi se dijalektičkom sintezom od prijašnjih nepovezanosti ostvarila nova kreativna cjelina. Oslobađajući se granica koje je razum dao mašti, autorica je smionim sparivanjem žestokih suprotnosti težila spoznaji prividno nemoguće stvarnosti, jer sraz između marionete i akorda odvija se u sukobu za umjetnika dvaju podjednako bitnih područja: realnoga svijeta fizičkog tijela i imaginarnoga svijeta umjetničkog djela. Autorica je pritom eksperimentirala, uvjerena da vlastitu produktivnu aktivnost može učiniti reproduktivnom, stoga rad u maniri reproduktivnih umjetnosti u sebi sadrži izvorni Kleistov dijalog „O marionetskom kazalištu“, a sve što se u znanstveno-umjetničkom smislu oko njega zbiva tvori interpretaciju i izvorna Kleistova teksta i odabrane Skrjabinove tonske cjeline. Zbog toga je Kleistova anegdota jedina vizualno izdvojena kurzivom. Estetiku, pratiteljicu umjetnosti, koristilo se kao jednu od brojnih filozofija koje slijede načelo univerzalnosti. Nastojalo se utvrditi zašto je čovjek osuđen na fragmentarnu spoznaju te u kakvoj je vezi ta ograničenost s pojmom ljepote. Pritom su istražene metode koje umjetnici koriste kako bi vlastitim djelima iskazali svoje tvrdnje o svijetu, te se nastojalo razjasniti može li se umjetnost ikako osloboditi mimeze – čovjekove potrebe za oponašanjem prirode. Muzička proporcija poslužila je kao izraz najvišeg Reda primjenjivoga na sva područja umjetnosti uopće, a kasnijim se uvođenjem kompleksnijih odnosa na razini harmonije i figure u pokretu problematiku svjesno zakompliciralo kako bi se na primjeru marionete i mističnog akorda rasvijetlilo što se doista događa u trenutku kad se očituju najviši Zakon i Red. Povezujući znanje iz područja znanosti i brojnih grana umjetnosti ostvareno je očište nove perspektive, stoga se svaki razmatrani pojam može smatrati jednim korakom više na putu od antike pa sve do danas. Takav pristup omogućio je analizu postupaka modernih umjetnika, ujedno objašnjavajući što je za njih klasična umjetnost, sve kako bi se na temelju prošlosti i sadašnjosti u konačnici zakoračilo u budućnost umjetničkog izraza.

Aleksandar Skrjabin ; Heinrich von Kleist ; mistični akord ; marioneta ; serijalizam ; kromatika ; moderna umjetnost

nije evidentirano