hrvatski

Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava. Strasbourški acquis. (Prvo izdanje)

Knjiga je pokušaj da se čitatelju pruži cjelovit uvid u pravni život Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Konvencija) te omogući upoznavanje s institucionalnim ustrojem konvencijskog nadzornog sustava i s temeljnim doktrinarnim postulatima konvencijskog prava, a da istodobno – podrobnim objašnjenjima sudske prakse i pravnih stajališta Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) – bude osnova za njezinu djelotvornu primjenu u praksi. Knjiga je i pokušaj podsjećanja da je donošenjem Konvencije započela najznačajnija standardizacija prava ikad poduzeta na europskom tlu, u koju je danas uključeno 47 država članica Vijeća Europe i njihova 822 milijuna stanovnika. Cilj standardiziranja prava na europskoj razini u prvom se redu treba razumjeti, riječima Jeana-Marca Sauvéa, kao nastojanje da se obrane tradicije našeg kontinenta: europski humanizam koji se temelji na zahtjevnoj koncepciji prava osobe i njezina ljudskog dostojanstva i, istodobno, na ideji obveza i prava društvene zajednice. Cijela priča o Konvenciji i zaštiti pojedinca pred Europskim sudom zapravo je priča o načinu na koji suvremena Europa nastoji ostvariti taj cilj. Konvencijsko pravo, usvojeno i razvijano s ciljem zaštite temeljnih individualnih prava, jedan je od vrhunaca nastojanja uspostave i zaštite demokracije i vladavine prava u Europi. Knjiga je pisana s uvjerenjem da u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava individualna prava nisu i ne smiju ostati puka lista želja. Kroz opsežni prikaz složene sudske prakse Europskog suda nastoji se pokazati da se u slučaju ljudskih prava uvijek radi o životnim razlozima koji u svakom konkretnom društvu otkrivaju složeni splet pravnih odnosa čija zaštita traži tumačenje i primjenu tehnika racionalnog, kreativnog i kompetentnog pravnog zaključivanja i argumentiranja. Utoliko je Konvencija naše zajedničko nasljeđe – acquis conventionnel – koje jurisprudencija Europskog suda postupno oblikuje u jedinstveni "strasbourški acquis". Knjiga sadržava osam dijelova: PRVI DIO: KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VIJEĆA EUROPE ; DRUGI DIO: RAZVITAK KONVENCIJSKOG NADZORNOG SUSTAVA OD NJEGOVIH POČETAKA DO DANAS ; TREĆI DIO: UNUTARNJE USTROJSTVO I POSLOVNIČKA PRAVILA EUROPSKOG SUDA ; ČETVRTI DIO: OTKLANJANJE POSLJEDICA POVREDE KONVENCIJE TE IZVRŠENJE PRESUDA I ODLUKA EUROPSKOG SUDA ; PETI DIO: POJEDINAČNI I MEĐUDRŽAVNI ZAHTJEV ; ŠESTI DIO: KONVENCIJSKA PRAVA ; SEDMI DIO: PRAVNE DOKTRINE I NAČELA ZA INTERPRETACIJU KONVENCIJSKIH PRAVA, METODE I SUDSKE TEHNIKE ZA RJEŠAVANJE SLUČAJEVA ; OSMI DIO: QUO VADIS, CURIA EUROPAEA?

Konvencija za zaštitu ljudskih prava; Europski sud za ljudska prava

Knjiga sadržava opsežan sažetak na engleskom jeziku u prijevodu Nikoline Jovanović, str. 1353-1378.