hrvatski

ŽIVOTNI CILJEVI I DOBROBIT UČITELJA: POSREDUJUĆA ULOGA TEMELJNIH PSIHOLOŠKIH POTREBA I ZANESENOSTI

Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati učestalost doživljaja zanesenosti kod učitelja razredne nastave i vrste aktivnosti koje izazivaju zanesenost te ulogu temeljnih psiholoških potreba i zanesenosti u odnosu između životnih ciljeva i dobrobiti učitelja. Kao teorijski okvir za rad korištena je teorija samoodređenja (SDT) i koncept zanesenosti. U istraživanju je sudjelovalo 480 učiteljica razredne nastave iz različitih dijelova Republike Hrvatske koje su u prosjeku su imale 17 godina radnog staža. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da učiteljice razredne nastave u Hrvatskoj često doživljavaju zanesenost u poslu i to najčešće tijekom održavanja i pripreme nastave. Nadalje, pokazalo se da su intrinzični ciljevi pozitivno povezani s dobrobiti, no nisu povezani s nedobrobiti učitelja te da su ekstrinzični ciljevi pozitivno povezani s nedobrobiti, no nisu povezani s dobrobiti učitelja. Takvi su rezultati u skladu s očekivanjima i sugeriraju da učiteljice, koje visoko vrednuju osobni razvoj, zajednicu, bliske odnose i fizičko zdravlje, imaju veću dobrobit od onih koje nisu usmjerene na takve ciljeve, dok učiteljice koje visoko vrednuju bogatstvo, status i izgled imaju veću nedobrobit od onih koje visoko ne vrednuju takve ciljeve. Rezultati medijacijske analize provedene bootstraping metodom pokazali su da su temeljne psihološke potrebe i zanesenost djelomični medijatori između intrinzičnih životnih ciljeva i dobrobiti/ nedobrobiti. Zatim, pokazalo se da temeljne psihološke potrebe i zanesenost nisu medijatori između ekstrinzičnih životnih ciljeva i dobrobiti/ nedobrobiti. Rezultati su većinom u skladu s očekivanjima. Neobično, pokazalo se da su intrinzični ciljevi pozitivno povezani s nedobrobiti nakon isključenja varijance zadovoljenja temeljnih psiholoških potreba i zanesenosti. Hijerarhijske regresijske analize pokazale su da je intrinzični cilj „bliski odnosi“ značajan pozitivan prediktor nedobrobiti. Mogući uzrok takvih rezultata, koji se kose s teorijom, su nerealna očekivanja učiteljica u vezi tog cilja. Teorijski doprinos rada leži u objašnjavanju veze između SDT teorije i koncepta zanesenosti te objašnjavanju njihovih specifičnosti na uzorku hrvatskih učiteljica razredne nastave. Praktični doprinos ovoga rada leži u razumijevanju faktora koji doprinose dobrobiti učitelja te na taj način mogućnosti kreiranja učiteljskog posla tako da se postigne veća dobrobit učitelja i učenika.

dobrobit; nedobrobit; temeljne psihološke potrebe; zanesenost; životni ciljevi

nije evidentirano