hrvatski

Utjecaj gnojidbenih tretmana na koncentracije minerala i organskih kiselina u vinu cv. Malvazije istarske (Vitis vinifera L.) s različitih terroira

Vinova loza se stoljećima uzgaja na različitim tipovima tla te je neosporno da količina minerala koju usvoji, uz ostale okolišne čimbenike, utječe na kemijska i senzorna svojstva vina, te na njegovu nutritivnu vrijednost, a indirektno i na zdravlje ljudi. Navedeni čimbenici, zajedno sa sortom i podlogom vinove loze čine terroir – složeni ekosustav koji je u interakciji s vinarom. Unatoč poznatoj činjenici da se kvaliteta budućeg vina kreira već u vinogradu, malo je znanstvenih istraživanja u nama dostupnoj literaturi koja proučavaju utjecaj gnojidbe i tla kao ključne izvore minerala, kako s aspekta ishrane vinove loze, tako i s aspekta kvalitete vina i njegove nutritivne vrijednosti. Kvaliteta vina ogleda se u koncentraciji minerala i organskih kiselina u vinu, kao i svim ostalim parametrima kakvoće (alkoholu, ekstraktu bez šećera, ukupnim kiselinama, pH i pepelu), a u konačnici i u senzornoj ocjeni vina. Zbog svega navedenog, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbenih tretmana na status minerala u listu i vinu, te koncentraciju organskih kiselina u vinu Malvazije istarske, kao i senzorno ocijeniti isto. Primijenjena su četiri gnojidbena tretmana (T1, T2, T3 i T4) na četiri terroira (Fiorini, Škrinjari, Žmergo i Škrline) Malvazije istarske na podlozi SO4 po modelu slučajnog bloknog rasporeda. Tretmani uključeni u dvogodišnje (2013. i 2014.) istraživanje bili su: T1 – tretman bez gnojidbe ; T2 – NPK 7-14-21 (500 kg/ha) ; T3 – NPK 7-14-21 (500 kg/ha) + Hascon M10 AD (300 g/100 L) + Oligogreen (100 g/100 L) + Drin (100 g/100 L) ; T4 – NPK 7-14-21 (500 kg/ha) + Greenplant (500 g/100 L). Rezultati pokazuju značajan utjecaj gnojidbenih tretmana na količine Ca, Fe i Zn u listu, a najveće su količine utvrđene pri gnojidbenim tretmanima T3 (Fe) i T4 (Ca i Zn). Također, uočen je trend porasta koncentracije svih istraživanih minerala u vinu, osim Cu, pri svim gnojidbenim tretmanima u odnosu na kontrolni tretman T1, što je značajno s aspekta nutritivne vrijednosti vina. Prateći utjecaj gnojidbenih tretmana na koncentracije organskih kiselina u vinu, utvrđeno je značajno povećanje samo koncentracije jantarne kiseline u vinu Malvazije istarske. Iako nije zabilježen značajan utjecaj gnojidbe na istraživani kemijski sastav vina, uočen je trend porasta količine pepela pri svim gnojidbenim tretmanima u odnosu na kontrolni tretman T1. Također je utvrđen i značajan utjecaj terroira na status svih istraživanih minerala u listu i vinu, koncentraciju limunske kiseline u vinu te sva istraživana kemijska svojstva vina Malvazije istarske, osim ekstrakta bez šećera. Interakcija gnojidbenih tretmana i terroira utjecala je na senzorna svojstva vina, a vina dobivena primjenom gnojidbenih tretmana T3 i T4 bolje su ocijenjena O.I.V. metodom 100 pozitivnih bodova u odnosu na vina dobivena primjenom ostalih gnojidbenih tretmana. U konačnici, gnojidbeni su tretmani na pojedinom terroiru različito utjecali na opisna svojstva vina, obogativši tako paletu okusa i mirisa Malvazije istarske, gdje je, uz ustaljene cvjetno-voćne arome, utvrđen širi spektar aroma, od biljnih nota i mirisa aromatičnog bilja, sve do ostalih mirisa poput maslaca i meda. Složenost usvajanja minerala od strane vinove loze, kao višegodišnje kulture, nameće potrebu istraživanja kroz duži niz godina. Tako bi se učinci gnojidbenih tretmana i translokacije pojedinog minerala iz rezervnih organa ka grožđu i u konačnici vinu, još bolje manifestirali.

Malvazija istarska; terroir; gnojidba; minerali; organske kiseline; senzorika; vino

nije evidentirano