Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 772292

Analiza fenomena - Agnosticizam


Tarabić, Božidar Nikša
Analiza fenomena - Agnosticizam // XIX. Dani psihologije u Zadru / Slišković, Ana (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2014. str. 250-250 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Analiza fenomena - Agnosticizam
(Phenomenon Analysis - Agnosticism)

Autori
Tarabić, Božidar Nikša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
978-953-331-054-1

Skup
XIX. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatksa, 29-31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Agnosticizam ; socijalna reprezentacija ; religijsko opredjeljenje
(Agnosticism ; social representation ; religion)

Sažetak
Agnosticizam obuhvaća veoma različite filozofske pravce, koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće objektivno spoznati. U želji da se pobliže upozna ova, u našem društvu atraktivna, socijalna reprezentacija u nastajanju, provedeno je kratko kvalitativno istraživanje. Ovim se putem propituje i opravdanost korištenja višestrukog izbora prilikom odabira religijskog opredjeljenja u istraživanjima, kao i uključivanje agnosticizma kao jedne od orijentacija. Cilj provedenog istraživanja je utvrđivanje različitih stavova i ponašanja vezanih uz agnosticizam: vremenski period duž kojeg se sudionici deklariraju kao agnostici, prvi susret sa pojmom agnosticizma, osobna reprezentacija agnosticizma kao religijskog opredjeljenja i razlog njegova odabira, reakcija primarne zajednice spram odabira agnosticizma kao oblika religijskog opredjeljenja, te usporedba izvorne, rječničke, definicije pojma agnosticizma i kako ga doživljavaju sudionici. Podatci su sakupljeni online anketnim upitnikom proširenim društvenim mrežama (metoda snježne grude). Konačni uzorak istraživanja je činio 41 sudionik (10 mladića i 31 djevojka) u dobi od 19-28 godina. Šest sudionika ima završenu srednju školu, 28 su studenti, a sedam sudionika su visoko obrazovane osobe. Oko polovine sudionika je navelo da je agnosticizam njihovo prvo ''samostalno'' odabrano religijsko opredjeljenje, kojemu je u dvije trećine slučajeva prethodilo Katoličanstvo, a u manjem broju slučajeva Ateizam. Većina sudionika se sa pojmom agnosticizma prvi put susreli u dobi od 15 do 25 godina i to najčešće putem interneta, te u manjoj mjeri preko učitelja/profesora i prijatelja. Gotovo polovina sudionika pod agnosticizmom smatra vjerovanje u postojanje više sile. Prema iskazima sudionika agnosticizam spada više u područje stavova, te je kao takav općenito neadekvatan pokazatelj vjerskog opredjeljenja, odnosno religijskih nazora. Sudionici smatraju da se ateizam ili neko manjinsko religijsko opredjeljenje direktno suprotstavlja socijalnoj ''normi'', tj. Katoličanstvu kao u Hrvatskoj većinskom religijskom opredjeljenju, dok im agnosticizam pruža sigurnu, neutralnu, i nedefiniranu bazu. Kvalitativnom su analizom odgovora utvrđene tri struje agnosticizma: 1) nedostatak adekvatne religijske grupe pod koju bi se svrstali ; 2) naglašavanje osobne kritičnost ; 3) nezadovoljstvo Crkvom i njenim učenjem. Autor istraživanja stoga smatra da bi se agnosticizam, kao religijsko opredjeljenje trebao diferencirati u više odvojenih, heuristički vrijednih, kategorija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski studiji, Zagreb