hrvatski

Uvod u medicinska istraživanja, II. dopunjeno izdanje

Predgovor prvom izdanju Tekst ove knjige zapravo sadrži predavanja koja sam od 1974. godine održavao u Centru za postdiplomsku nastavu Sveučilišta u Zagrebu (struka biologija, smjer biomedicina). Ona su bila namijenjena liječnicima različitih specijalnosti, ali i drugim stručnjacima: biolozima, biokemičarima i matematičarima kojd su upisivali moj kolegij. U tiskanom tekstu namjerno sam zadržao govorni stil i često se izražavam u prvom licu jer mi se čini da je to zgodan način da istaknem da su neki ovdje izneseni stavovi moje osobno mišljenje. Bit će potrebno što prije napisati opsežniju knjigu sličnog sadržaja koja bi bila usklađeno skupno djelo naših različitih stručnjaka. Sintetično znanje i stavove koje sam ovdje iznio izgrađivao sam odavno. U svom životu imao sam priliku raditi u različitim područjima medicinske prakse i znanstvenog istraživanja. Vidio sam mogućnosti rješavanja problema u vrlo bogatoj, srednje razvijenoj i vrlo siromašnoj društvenoj sredini. Imao sam priliku sagledati djelatnost medicine s obzirom na pojedinačne i opće društvene potrebe. Ipak, vjerojatno sam najviše izgradio svoje stavove uz rad i u neformalnim diskusijama u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, u kojemu radim već deset godina. Zato najprije zahvaljujem svim članovima Instituta na pomoći i drugarskoj suradnji. Posebno se zahvaljujem poštovanim i dragim kolegama prof. dru Marku šariću, prof. dru Đuri Deželiću i pokojnom prof. dru Boži Težaku, recenzentima knjige, koji su mi dali vrlo korisne sugestije. Zahvaljujem i cijenjenim mlađim kolegama dru Berislavu Momčiloviću, dru Vladimiru Simeonu i dru Pavlu Rudanu, koji su pročitali tekst i dali vrijedne primjedbe. Većinu sam tih savjeta prihvatio, ali za konačni tekst, dakako, sam snosim punu odgovornost. Za ovakav oblik knjige moram zahvaliti i polaznicima svog kolegija. Iz njihovih pitanja i odgovora na seminaru nastojao sam saznati što žele čuti i što treba da nauče u tom kolegiju. Namjerno sam pojednostavnio neke međusobne odnose da bih izazvao diskusiju. Popis literature, koji je dan na kraju knjige, nisam direktno povezao s izlaganjem u tekstu knjige, ali sam ga sredio na način za koji mislim da će biti koristan. Da ovaj tekst dovršim i dam u tisak, posebno se zalagala moja supruga Nina koja me je hrabrila i podržavala, a osim toga pomagala mi je u traženju i sređivanju literature. Također zahvaljujem drugarici Matiji Pavić na strpljivom prepisivanju rukopisa. Ako ova knjiga barem nešto pridonese razvoju i osmišljavanju znanstvenoistraživačkog rada u medicini, smatrat ću da je ispunila svoj zadatak. U Zagrebu, u proljeće 1980. M. Mimica Predgovor drugom izdanju Prvo izdanje ove knjige rasprodano je već prije 5—6 godina, što je vjerovatno jedan od pokazatelja da u nas postoji interes za metodologiju znanstvenoistraživačkog rada. Prikazi knjige u našim stručnim časopisima bili su također povoljni (Srpski arhiv za sveukupno lekarstvo, 109 : 1426, 1981, Pharmaca, 19 : 211, 1981, Liječnički vjesnik, 104 : 42, 1982). Metodika znanstvenog rada je i obavezni predmet u svim postdiplomskim studijama na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a u kojoj nastavi i ja učestvujem. U toku te nastave stekao sam uvid u potrebe svih profila polaznika postdiplomskog studija, pa sam nastojao u tom smislu nadopuniti knjigu za drugo izdanje. Najveći dio teksta ovih predavanja je i za ovo izdanje knjige ostao isti. Objavljuje se još jedno predavanje koje obuhvaća socijalno-medicinske aspekte istraživanja. Također su izvršene manje ili veće dopune i u drugim predavanjima. Uvrštena je i novija literatura i novi primjeri znanstvenoistraživačkih radova. Jasoo je da izlaganja koja je napisao jedan autor u tako širokom području kao što su raznoliki oblici medicinskih istraživanja ne mogu nikada biti potpuna, pa vjerovatno ni u svemu adekvatna. Ipak mi se čini da je korisno i u današnje vrijeme mnogobrojnih specijalizacija, da jedan autor iznese svoje sintetičke poglede, ciljeve i metode medicinskog znanstvenog rada, odnosno »filozofiju i tehniku« medicinskih, pretežno kliničkih, istraživanja. Tekst za ovo novo izdanje bili su ljubazni da pregledaju poštovane i drage kolege: prof. dr. Marko Šarić, prof. dr. Đuro Deželić, prof. dr. Biserka Belitza, prof. dr, Daniel Derežić, prof. dr. Slobodan Lang, prim. dr. Nebojša Lazić i mr. Zoran Buneta, koji su mi dali određene primjedbe i sugestije, na čemu im mnogo zahvaljujem. Također mnogo zahvaljujem prof. dr. Stojanu Kneževiću, predsjedniku Medicinske Akademije Hrvatske na moralnoj podršci za novo izdanje ove knjige. Samoupravna interesna zajednica za znanost SR Hrvatske je financijski pomogla da se izda ova knjiga iz fonda za društveno vrijednu knjigu. Nadam se da će knjiga biti i dalje prihvaćena od onih koji se žele baviti kliničkim i epidemiološkim istraživanjima u medicini, a drugim stručnjacima može dati uvid kako jedan medicinar gleda na ovu problematiku. U Zagrebu, u proljeće 1989. M. Mimica

istraživanje; medicinsko

nije evidentirano