hrvatski

Kronična nespecifična bolest pluća u Hrvatskoj

DISKUSIJA I ZAKLJUČAK Kronična nespecifična bolest pluća je sindrom koji obuhvaća dijagnoze kao što su: kronični bronhitis, bronhalna astma, astmatični bronhitis, opstruktivni bronhitis, kronična respiratorna insuficijencija, emfizem pluća i slične druge dijagnoze. I pored nastojanja da se uvede jasna definicija, klasifikacija i terminologija tih stanja, to se u praksi teško može ostvariti, jer liječnici kliničari u ambulantnoj praksi ili u bolnici, epidemiolozi, respiratorni fiziolozi, alergolozi, patolozi i drugi imaju još uvijek prilično različit pristup problemima tog patološkog stanja. Nastojali smo da u kliničko-epidemiološkom proučavanju ove pojave obuhvatimo jednostavnim metodama što je moguće cjelovitije čitav taj problem, ali da se služimo više definiranim terminima a manje »dijagnozama« bolesti. Epidemiološka anketa učinjena u našoj populaciji od 35 do 54 godine potvrdila je da su blagi kronični oblici respiratornih bolesti veoma česti. Kronično iskašljavanje koje traje najmanje tri mjeseca godišnje barem dvije godine našli smo u oko 25% muškaraca i 8% žena. Učestalost toga simptoma značajno raste s godinama starosti ispitanika i unutar ove dobne skupine. Međutim, kronični je iskašljaj čini se ipak relativno dugo vremena izoliran simptom jer smo u otprilike tri četvrtine ispitanika našli da taj nalaz nije povezan s napadajima gušenja ni jasnim oštećenjem ventilacijske funkcije kao što je nalaz FEVi/FVC < 60%. Simptom gušenja sa sviranjem u prsima je među našim ispitanicima nađen u prvom pregledu u 3% muškaraca i 2, 6% žena. Zanimljivo je da je pozitivni odgovor o gušenju u istih ispitanika bio dva do tri puta češći nakon tri godine. Čini se da su subjektivni podaci o tom simptomu prilično varijabilni. Ipak treba upozoriti da je u gotovo najmanje svakog drugog ispitanika koji je naveo ovaj simptom nađen i neki drugi znak respiratorne bolesti. Epidemiološki podaci o nalazu bronhitičnih šumova prilikom auskultacije pluća obično se ne navode, ali liječnici smatraju nalaz bronhitičnih šumova važnim znakom bronhitisa. Čini se da epidemiolozi misle da je taj znak previše promjenljiv, iako nije ni¬kada bilo dokazano da je on manje pouzdan nego neki drugi pokazatelji koji se upotrebljavaju za epidemiološko otkrivanje bronhopulmonalne bolesti, Bronhitični šumovi su bili nađeni u oko 10% muškaraca i 3% žena, a produženi ekspirij na plućima ili nad trahejom zabilježen je dva do tri puta češće. Za¬to nam se čini da će u praksi i dalje trebati auskultirati pluća prilikom utvrđivanja i otkrivanja kronične bronhopulmonalne bolesti. Korisno je također mjeriti trajanje forsiranog ekspirija auskultacijom nad trahejom. Respiratorni ventilacijski testovi a naročito utvrđivanje forsiranog vitalnog kapaciteta i forsiranog ekspiratornog volumena u prvoj sekundi, posljednjih godina se češće upotrebljava otkad se proizvode relativno jednostavni aparati za izvođenje tih testova. Prema našim podacima smanjeni FVC se često nađe kao izolirani nalaz i manje je siguran znak bronho-pulmonalne bolesti. On često može biti znak davno preboljelih bolesti bronha i pluća. Za ispitivanje ventilacijske opstrukcije danas se najčešće služimo FEVi ili omjerom FEVi/FVC i smatra se da je nalaz FEVi/ /FVC ispod 70°/o već znak početnih respiratornih opstrukcija a nalaz FEVi/FVC ispod 60»/o prilično sigurni znak respiratorne opstrukcije. U ovom radu mi smo uzeli kao pokazatelj opstrukcije dišnih putova nalaz FEVi/FVC manji od 60* • i utvrdili da taj nalaz ima oko 8% muškaraca i oko 2° o žena ove dobi. U oko polovice ispitanika koji su pokazali ovaj znak ventilacijske opstrukcije našli smo simptom kroničnog iskašljavanja ili napadaja gušenja sa sviranjem u prsima. Međutim u drugoj polovici broja osoba s ovakvim ventilacijskim nalazom nije bilo jasnih subjektivnih simptoma. Na ovo je važno upozoriti jer to znači da za otkrivanje kronične bronhopulmonalne opstruktivne bolesti u populaciji nije dovoljno ispitivati standardizirane simptome kašlja, iskašljaja i gušenja već, čini se, da bi bilo važno redovito izvoditi jednostavne testove ventilacijske funkcije u svih osoba ugroženih dobnih skupina i zanimanja. Do sličnih zaključaka došli su Fletcher i sur. nakon sedmogodišnjeg praćenja skupine lakših respiratornih bolesnika.

bolest; pluća; konična; nespecifična; Hrvatska

nije evidentirano