hrvatski

Sela župa Konjevrate i Pokrovnik u srednjem vijeku

U radu se opširnije iznosi prošlost župa Konjevrate i Pokrovnik u srednjemu vijeku koje se kao lokaliteti prvi put spominju u darovnici kralja Bele IV. iz 1251., kojom se određuju granice šibenskog distrikta. Taj je prostor bio naseljen još od najstarijih vremena, od neolitika i antike do srednjega vijeka, raznim narodima, Ilirima, Rimljanima, Avarima i Slavenima te, naposljetku, Hrvatima koji na njemu obitavaju još od 8./9. st., sve do danas. Prošlost obiju župa bila je usko i neraskidivo vezana za životnu prošlost grada Šibenika i njegove statutarne odredbe koje su bile usklađene s mletačkom vlašću na tom području šibenskog distrikta. Relativno miran život na tom prostoru prekinula je 1468. godine provala Osmanlija koji su opustošili obje župe i njihova sela čije je stanovništvo jako nastradalo te je dio bježo prema Šibeniku i otocima, dok se drugi dio razbježao ili ostao pod njihovom vlašću sve do konačnog oslobođenja tih krajeva potkraj 17. stoljeća.

srednji vijek; Konjevrate; Mirlović Zagora; društvena povijest; kulturna povijest; gospodarska povijest

nije evidentirano