hrvatski

Doprinos očuvanju biorazličitosti crnih slavonskih svinja kroz vrednovanje njihove klaoničke kvalitete pri držanju na otvorenom

Crna slavonska svinja pasmina je kombiniranih proizvodnih svojstava, pogodna je za otvoreni način držanja, ekološku proizvodnju, uz uporabu tradicionalne tehnologije niskih ulaganja s ciljem proizvodnje tradicionalnih i suhomesnatih proizvoda (kulen, slavonska šunka). Istraživanje je provedeno na 40 crnih slavonskih svinja, od kojih je 20 tovljeno do oko 100 kg tjelesne mase, a drugih 20 do oko 130 kg tjelesne mase. Omjer spolova (muških kastrata i nazimica) bio je jednak. U tovu svinja primijenjena je tehnologija niskih ulaganja. Prihrana po grlu iznosila je oko 0, 15 kg kukuruza dnevno. Svinje su, osim paše, konzumirale i ostalu hranu koju su same pronalazile tijekom boravka na otvorenom (oranice, pašnjak). Disekcija desnih polovica obavljena je prema modificiranoj metodi Weniger i sur. (1963.). Vrijednosti pH1 određena je 45 minuta post mortem, a vrijednost pH2, 24 sata post mortem pomoću kontaktnog pH-metra Mettler Toledo, nakon što je meso ohlađeno na + 4 ˚C. Kvaliteta mesa određivana je na uzorku dugog leđnog mišića (Muscullus longissimus dorsi- MLD), a uzorak je uzet u visini 13. i 14. rebra. Sposobnost vezivanja vode mesa određena je metodom kompresije po Grau i Hamm (1952.). Uzorak mišićnog tkiva (0, 3 g) komprimiran je na filter papiru pomoću kompresijskih stalaka za trihineloskopiju. Boja mesa određena je instrumentom chromometra Minolta CR- 410. Tjelesne mase svinja prije klanja značajno su utjecale na kvalitetu polovica crnih slavonskih svinja, ali ne i na kvalitetu mesa. Konformacija polovica svinja veće tjelesne mase razlikovale su se po apsolutno i relativno većem udjelu mesa buta, leđnog dijela i vrata u odnosu na polovice svinja manje tjelesne mase koje su imale vrlo značajno relativno veći udio mesa plećke, podbratka i sala, te apsolutno i relativno veći udio mesa trbušno-rebarnog dijela. Manje vrijedni dijelovi polovica vrlo značajno (p<0, 01) bili su zastupljeni kod svinja veće tjelesne mase. Vrlo značajno veći relativni udio mesa u svinjskim polovicama bio je zastupljen kod svinja lakše mase (48, 70% : 45, 64%), a apsolutni udio mesa u svinjskim polovicama vrlo značajno zastupljen kod svinja teže mase (18, 67 kg : 23, 07 kg). Pokazatelji pH vrijednosti mesa pH1 i pH2, parametri boje mesa, sposobnost vezanja vode i konzistencija mesa, kretale su se unutar normalnih vrijednosti za svinjsko meso u obje analizirane skupine svinja. Tjelesna masa svinja značajno je utjecala na kvalitetu mesa. Meso svinja manje tjelesne mase, u odnosu na meso svinja veće tjelesne mase, imalo je višu pH1 vrijednost (6, 7 : 5, 90) i pH2 vrijednost (6, 07 : 5, 67), slabiju sposobnost vezanja vode (4, 56 cm² : 4, 20 cm²), slabiju konzistenciju (3, 80 cm² : 2, 50 cm²), manju „a“ vrijednost (17, 14 : 17, 78) i „b“ vrijednost (4, 65 : 5, 92) za boju, dok u pogledu „L“ vrijednosti za boju nisu utvrđene statistički značajne razlike (p>0, 05).

Crna slavonska svinja ; otvoreni sustav ; tjelesna masa ; klaonička vrijednost

nije evidentirano