hrvatski

Laboratorijska dijagnostika bolesti jetre

Jetra predstavlja najveću žlijezdu, a nakon kože i najveći organ ljudskog organizma te u njemu ima višestruko važnu ulogu. Ta važnost nije posljedica samo znatnog broja funkcija koje vrši nego i činjenice da se neki procesi neophodni za održavanje života mogu odvijati samo u jetri. Jetra zauzima središnje mjesto u metabolizmu tj. funkcioniranju izmjene tvari u organizmu i u kataboličkom i u anaboličkom smislu te se zbog toga često naziva „centralnim laboratorijem“ organizma. Metaboličku bi ulogu jetre, po broju i važnosti procesa koji se u njoj odvijaju, mogli smatrati najvažnijom, međutim niti ostale se funkcije kao što skladištenje metabolizmu nužnih molekula, biotransformacija stranih tvari, obranu organizma, izlučivanje žući i druge ne bi trebale smatrati manje važnijima. Stanice jetre visoko su diferencirane a poznato je da s tom karakteristikom dolazi i povećana osjetljivost prema štetnim agensima. Tako se vezano uz hepatobilijarni sustav javlja niz poremećaja odnosno bolesti koje u manjoj ili većoj mjeri narušavaju normalnu funkciju jetre. U bolesti jetre ubrajamo: poremećaje metabolizma bilirubina, akutne i kronične hepatitise, alkoholna bolest jetre, različite metaboličke bolesti jetre, kolestatske bolesti i bolesti bilijarnog trakta, prehrambene bolesti i masna jetra te tumori jetara. Bolest može zahvatiti sve dijelove jetre, može i pojedinačno određene, pa se tako često i događa da sve jetrene funkcije ne budu pogođene nekim patološkim procesima ili bar ne u istoj mjeri. Isto tako klinička slika jetrenih bolesti često je nespecifična pa se u postavljanju dijagnoze uz anamnezu, fizikalni pregled, metode slikovitog prikaza (UZV, CT, magnetska rezonancija), biopsiju jetre koriste još i širok spektar laboratorijskih pretraga. Laboratorijski testovi upotpunjuju sliku stanja jetrene funkcije a razumnim korištenjem i uz pravilan probir pomažu liječniku u postavljanju točne dijagnoze i odgovarajuće terapije. Testovi jetrene funkcije su skupina krvnih pretraga koje služe za otkrivanje ili potvrdu bolesti jetre, odnosno za procjenu postojanja i težine oštećenja jetrenih stanica (parenhimna bolest jetre), ili kolestaze (zastoja žući), ukoliko su bolešću zahvaćene stanice žučnih vodova (kolestatska bolest jetre). Standardne pretrage za procjenu suspektne ili poznate jetrene bolesti uključuju ukupni i konjugirani bilirubin, AST, ALT, AP, GGT, LDH, ukupni proteini i albumin te protrombinsko vrijeme PV. U pretrage za razlikovanje uzroka jetrenih bolesti su antigeni i antitijela virusa A do G, specifični proteini, elementi u tragovima, tumorski biljezi i autoantitijela. Također koristimo i funkcijske testove kojima ispitujemo sposobnost jetre za transport organskih aniona i metabolizam lijekova. Poremećena funkcija jetre odražava se negativno na naše cjelokupno zdravlje a može biti izazvana djelovanjem nekih toksina ili prekomjernom konzumacijom lijekova, može biti izazvana i virusom, konzumacijom alkohola te nepravilnom prehranom. Zdravim načinom života, pravilnom i uravnoteženom prehranom te održavanjem normalne tjelesne težine uvelike možemo pridonijeti smanjenju rizika nastanka preopterećenosti jetre a samim time i rizik nastanka bolesti.

Jetra; Bolest jetre

nije evidentirano