hrvatski

Povezanost točnosti metakognitivnih procjena sa znanjem i ciljnim orijentacijama studenata

Istraživanje metakognicije, posebno istraživanje točnosti metakognitivnog procjenjivanja, odnosno uspješnosti određivanja stupnja vlastitog znanja, pamćenja i razumijevanja najčešće se provodilo u laboratorijskim uvjetima. Međutim, važno je utvrditi kakva je uspješnost metakognitivnog procjenjivanja u realnom kontekstu akademskog učenja, jer se može pretpostaviti da će točnost procjenjivanja vlastitog znanja bitno utjecati na ishode procesa učenja. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati točnost metakognitivnog procjenjivanja vlastitog znanja studenata na kolegiju Uvod u psihologiju i to na početku i na kraju semestra. Na početku kolegija, studenti su odgovarali na pitanja iz područja kolegija i procjenjivali su vlastito znanje, odnosno davali su procjene sigurnosti u točnost vlastitih odgovora. Osim toga, ispitane su i njihove ciljne orijentacije: orijentacija na učenje, izvedbu i izbjegavanje rada. Na kraju semestra, opet je ispitano znanje studenata i prikupljene su metakognitivne procjene. U analizu je uključena i mjera uspješnosti studenata (broj bodova na kolegiju). Kao mjera točnosti metakognitivnog procjenjivanja za svakog je studenta izračunata gama korelacija između znanja i metakognitivnih procjena. Pozitivni gama indeks ukazuje na to da je osoba sigurnija u svoje točne odgovore, a manje sigurna u svoje netočne odgovore. Osim gama korelacija, koje predstavljaju indeks relativne točnosti procjenjivanja, izračunat je i indeks pristranosti, koji ukazuje na tendenciju precjenjivanja ili podcjenjivanja vlastitog znanja. Na početku kolegija studenti su pokazali općenitu tendenciju prema precjenjivanju vlastitoga znanja i umjerenu razinu relativne točnosti procjenjivanja. Zanimljivo je da je relativna točnost procjenjivanja bila pozitivno povezana sa znanjem, ali i s orijentacijom na učenje, a negativno s orijentacijom na izbjegavanje rada. Na kraju semestra studenti su pokazali pomak u znanju u odnosu na prvu fazu, ali nije došlo do smanjenja precjenjivanja vlastitih odgovora. S druge strane, relativna točnost procjenjivanja znatno je porasla. Također, studenti koji su imali veću relativnu točnost procjenjivanja vlastitih odgovora, imali su i bolje znanje. U obje faze ispitivanja oni studenti koji su lošije rješavali zadatke znanja imali su veću tendenciju precjenjivanja vlastitih odgovora, a precjenjivanje vlastitih odgovora bilo je povezano i s nižim uspjehom na kolegiju.

Metakognitivne procjene ; ciljne orijentacije ; postignuće

nije evidentirano