Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 770721

Klinička slika izvanbilničke pneumonije u djece


Tješić-Drinković, Dorijan; Rožmanić, Vojko; Pavić, Ivan; Mihatov Štefanović, Iva;
Klinička slika izvanbilničke pneumonije u djece // Zbornik radova XXVIII simpozij Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju / Pavlov, Neven (ur.).
Sinj, 2015. str. 15-16 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Klinička slika izvanbilničke pneumonije u djece
(Clinical presentation of community aquired pneumonia in children)

Autori
Tješić-Drinković, Dorijan ; Rožmanić, Vojko ; Pavić, Ivan ; Mihatov Štefanović, Iva ;

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik radova XXVIII simpozij Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju / Pavlov, Neven - Sinj, 2015, 15-16

Skup
XXVIII simpozij Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju. Sinj18.-10. svibnja 2015, str. 15-16

Mjesto i datum
Sinj, Hrvatska, 08-10.svibanj 2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Klinička slika; izvanbolnička pneumonija; djeca
(Clinical presentation; community aquired pneumonia; children)

Sažetak
Sumnja na upalu pluća postavlja se temeljem kliničke slike, odnosno na osnovu prisutne kombinacije simptoma i znakova bolesti. Ovisno o kliničkoj slici i dobi bolesnika od veće ili manje koristi mogu biti laboratorijske pretrage, a posebnu pozornost treba usmjerit prema anamnestičkim i epidemiološkim podacima. Sve te spoznaje zajedno daju okvir podataka pomoću kojih odlučujemo o vrsti i načinu primjene antibiotika te potrebe treba li dijete s izvanbolničkom upalom pluća liječiti ambulantno ili bolnički.Da bi se moglo raditi o pneumoniji sumnju pobuđuje obično prisutnost vrućice praćene tahipnejom, nedostatak zraka ili otežano disanje, kašalj, sipnja, glavobolja, bolovi u prsištu i abdomenu. Međutim treba imati uvijek na pameti da niti jedan znak i simptom, sam po sebi, nije patognomoničan za pneumoniju.Znakovi i simptomi pneumonije mogu jako varirati ovisno o utjecaju više čimbenika. Među njima je sam uzročnik bolesti, dob djeteta kao i njegovo opće zdravstveno stanje. Klinička slika pneumonije može varirati prema težini poremećaja, pa se kod blage upale pluća mogu naći simptomi slični onima kod prehlade dužeg tijeka, a kod teške upale pluća onima kod životno ugrožavajućeg stanja. Iako uzročnik bolesti može utjecati na kliničku sliku, samo temeljem kliničke slike ne može se pouzdano zaključivati o etiološkom uzroku pneumonije. Ipak, na bakterijsku upalu pluća treba misliti u djece koja imaju perzistentnu ili ponavljajuću vrućicu > 38, 5°C uz retrakcije grudnog koša i porast frekvencije disanja. Pneumokokna upala pluća obično počinje naglo s vrućicom i tahipnejom uz simptome kao što su osjećaj nedostatka zraka, tahipneja, loše opće stanje, odnosno „toksičan“ izgled bolesnika dok se kašalj javlja obično u kasnijem tijeku bolesti zbog manjka receptora u alveolarnom prostoru. Upala pluća uzrokovana Mycoplasma pneumoniae može se prezentirati kašljem, bolovima u prsištu, bolovima u zglobovima, glavoboljom, sipnjom, a simptomi su obično teži nego što to pokazuju klinički znakovi. Stafilokoknu upalu pluća je u početku bolesti teško razlikovati od pneumokokne no na ovog uzročnika treba pomišljati kada se upala pluća javi kao komplikacija influenze u dojenčadi i starije djece

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Vojko Rožmanić, (180783)