hrvatski

Osobine studenata i kvaliteta nastave kao odrednice uspješnosti na početku studija

Dosadašnja ispitivanja uspješnosti studenata najčešće su bila usmjerena ili na osobne ili na okolinske odrednice. Cilj ovog istraživanja bio je integrativno pristupiti ovom pitanju i ispitati zajedničke učinke predznanja, motivacije, strategija učenja i percipirane kvalitete nastave na uspješnost studenata na početku studija. U istraživanju je sudjelovalo 422 studenata prve godine tehničkih, društvenih i humanističkih studija na Sveučilištu u Rijeci. Sudionici su tijekom ljetnog semestra ispunjavali upitnik o iskustvu studiranja na kolegiju prethodnog semestra koji je prema podacima iz ISVU sustava procijenjen kao kolegij niske prolaznosti (manje od 60%). Upitnik je uključivao skale samoprocjena predznanja, ciljnih orijentacija, interesa za predmet, strategija učenja, stečenih generičkih kompetencija i samoefikasnosti te skalu procjene kvalitete nastave. Prikupljeni su i podaci o završnoj ocjeni na kolegiju. Uspješnost studenata operacionalizirana je kroz završnu ocjenu na kolegiju te percepciju stečenih kompetencija na kolegiju i percepciju samoefikasnosti. Regresijskim analizama ustanovljeno je da ispitivane varijable objašnjavaju oko 50% varijance percepcije stečenih kompetencija i samoefikasnosti u oba znanstvena područja, dok završnu ocjenu ove varijable objašnjavaju u znatno manjoj mjeri: u tehničkom području 35%, a u društvenom i humanističkom području 19%. Na kolegijima iz tehničkog područja u sva tri kriterija utvrđeni su slični pozitivni (percipirano predznanje i ciljne orijentacije) i negativni prediktori (površinske strategije učenja). Pored navedenih prediktora percepciju stečenih kompetencija na kolegiju određuju i percipirana kvaliteta nastave te interes za kolegij. Te su se dvije varijable pokazale pozitivnim prediktorima percepcije stečenih kompetencija i na kolegijima društvenog i humanističkog područja. S druge strane, završna ocjena na kolegijima društvenog i humanističkog područja određena je samo površinskim strategijama učenja kao negativnim prediktorom, dok je percipirana samoefikasnost određena ve- ćim skupom prediktora, uključujući predznanje, ciljne orijentacije i interes. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju važnost integriranog ispitivanja osobnih i okolinskih odrednica uspješnosti studenata, ali i potrebe za uključivanjem različitih mjera uspješnosti studiranja. Iako percipirana kvaliteta nastave nije značajan prediktor završne ocjene

uspješnost studenata ; motivacija ; predznanje ; kvaliteta nastave

nije evidentirano