hrvatski

Kurikulum pedagoško-diktačke izobrazbe nastavnika strukovnog obrazovanja

Pedagoškim istraživanjima u svijetu, ali i Hrvatskoj u neophodnoj mjeri pripada proučavanje kurikuluma pedagoško- didaktičke izobrazbe strukovnih nastavnika. Kvaliteti obrazovanja predmetnih nastavnika u značajnoj mjeri pridonosi pedagoško- didaktička izobrazba. U tom smislu pomno planiran i dobro osmišljen kurikulum pedagoško-didaktičke izobrazbe strukovnih nastavnika može uvelike pridonijeti njihovoj osposobljenosti na onoj razini izvrsnosti koja osigurava prosperitet i napredak. Stvaranje preduvjeta za stjecanje i kontinuirani razvoj nastavničkih kompetencija te optimalnih uvjeta rada, konstantan je izazov akterima uključenima u osmišljavanje obrazovne politike, kako u nas tako i svugdje u svijetu. Prvi korak u procesu planiranja i promjene kurikuluma je procjena trenutnog stanja i potreba u izobrazbi strukovnih nastavnika. U tom procesu posebno značenje ima empirijska analiza mišljenja nastavnika, koje se zasniva na neposrednim iskustvima strukovnih nastavnika u procesu izobrazbe i u procesu primjene stečenih znanja u radu. Istraživanje, čiji su rezultati prikazani u ovome radu bavi se analizom hrvatskog modela izobrazbe nastavnika strukovnog obrazovanja, komparacijom hrvatskog i europskog sustava izobrazbe nastavnika strukovnog obrazovanja te stjecanje uvida u aktualno stanje sa stajališta strukovnih nastavnika. Istraživanjem relevantne literature došlo se do spoznaja o utjecaju gospodarskih promjena na strukovno obrazovanje, odnosno kako su reforme obrazovanja uvjetovane krizom u gospodarstvu, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Europski sustavi izobrazbe nastavnika strukovnih predmeta razlikuju se od jedne do druge države te ne postoji jedinstven obrazovni model, ali su obrazovni standardi usklađeni. U drugom dijelu ovog rada provedeno je empirijsko istraživanje u kojem su strukovni nastavnici procjenjivali pedagoško- psihološku izobrazbu koju su pohađali. Istraživanjem je obuhvaćeno 258 strukovnih nastavnika u četiri znanstvena područja: tehničke znanosti, društvene znanosti, biomedicina i zdravstvo te biotehničke znanosti, i to u omjeru koji odgovara njihovoj zastupljenosti na području strukovnog obrazovanja. Tijekom vremena model pedagoško-didaktičke izobrazbe se mijenjao, uključivani su i isključivani pojedini predmeti, no najveći broj ispitanika je u svojoj izobrazbi imao uključene predmete Pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja te Didaktika. Nastavnici su iskazali potrebu osposobljavanja za rješavanje problemskih situacija, za rad s djecom s posebnim potrebama, za rad s djecom s poremećajima u ponašanju te učenje na konkretnim primjerima iz školske prakse. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za poboljšanjem kvalitete inicijalnog obrazovanja nastavnika, koje bi nastavnike trebalo pripremiti za složene i nerijetko stresne zadaće i odgovornosti. Predloženi model kurikuluma pedagoško-didaktičke izobrazbe za stjecanje nastavničke kompetencije temelji se na opredijeljenim teorijskim polazištima i paradigmama. Te teorijske polaznice primjenjuju teorije sustava i teorije razvojnog kurikuluma. Preloženi model naglašava dinamičnost, fleksibilnost i međusobnu ovisnost svih sastavnica kurikuluma pedagoško didaktičke izobrazbe nastavnika strukovnog obrazovanja. Dinamičnost ovog modela uvjetovana je načelom povratne informacije, čime se reguliraju odnosi među sastavnicama. Povratna informacija je bitna zbog dvojakog djelovanja na proces izobrazbe, omogućuje nadzor procesa i utječe na njegovo usmjeravanje u budućnosti. Važno obilježje ovoga modela je prilagodljivost promjenama i potrebama okruženja. Središnja faza procesa pedagoško-didaktičke izobrazbe je tijek izvođenja, kojega čini sklop nastave i metodičkih vježbi. Programom predviđene aktivnosti ostvaruju se tijekom procesa izvođenja. Pri čemu se provodi evaluacija rezultata nastave i vježbi. Ova faza se odvija u četiri etape. Prva etapa je stvaranje baze znanja iz temeljnih područja pedagogije, psihologije, didaktike, metodike, komunikologije i međuljudskih odnosa. Drugu etapu čine vježbe rješavanja problematičnih situacija u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Treća etapa pokriva područje metodičkog praktikuma. I četvrta etapa je završna u kojoj se odvija vrjednovanje.

Kurikulum; strukovni nastavnici; pedagoško-psihološka izobrazba; izobrazba strukovnih nastavnika

nije evidentirano