hrvatski

Fizički i virtualni prostor knjižnice očima korisnika

Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prema ustrojstvu djeluje kao središnja knjižnica za studente Pravnog fakulteta, Studijskog centra za socijalni rad, Studijskog centra za javnu upravu te vanjske korisnike. Ona je najveća i najstarija pravna knjižnica u Republici Hrvatskoj, a njezin se rad može pratiti u neprekinutom kontinuitetu od stotinu i devet godina. Knjižnica posjeduje velik i impozantan fond knjiga i periodike koji danas broji cca 500.000 svezaka, a tematski pokriva specifična područja prava i raznorodnu građu u tiskanom i elektroničkom obliku. Riječ je o najvećem knjižničnom fondu pravne građe u Hrvatskoj. U smislu fizičkog prostora, Knjižnica je svojim korisnicima na raspolaganju 50 sati tjedno na ukupnoj površini od 1.487, 50 m2. Ona nema objedinjen prostor već se, zajedno sa spremištima, nalazi na više odvojenih lokacija u gradu: Trg maršala Tita 14/I: Odjel knjiga, posudbe i informacija o literaturi, Seminarska čitaonica, Informatička učionica, te Europski dokumentacijski centar (EDC) ; Trg maršala Tita 3: Odjel časopisa i multimedije, Seminarska čitaonica ; Nazorova ulica 51: Knjižnica Studijskog centra socijalnog rada sa spremištem knjiga i periodike te Seminarskom i informatičkom čitaonicom ; U virtualnom smislu Knjižnica je svojim korisnicima dostupna 24 sata dnevno putem mrežnog kataloga s naprednim mogućnostima pretraživanja. Automatizacijom vitalnih segmenata poslovanja i radnih procesa, uvođenjem elektroničke posudbe te unaprijeđenjem i nadogradnjom web preglednika mrežnog kataloga Knjižnice osigurana je dobra podrška svim korisnicima Knjižnice bez obzira na fizičku lokaciju. Poster prikazuje i prve rezultate istraživanja percepcije korisnika knjižnice Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu, vezane uz dostupnost knjižnice, kako fizičku tako i virtualnu. Korisnici su pozvani da opišu i navedu svoje potrebe i u fizičkom ali i u tzv.\"virtualnom\" prostoru knjižnice. To podrazumijeva mogućnost i kvalitetu pristupa e-izvorima i informacijama, njihovu dostupnost te uporabljivost. Pri tome je poseban naglasak stavljen na kategorije studenata kojima određene teškoće otežavaju vezane uz fizički dolazak u knjižnicu. Primjerice: neka vrsta invaliditeta, obiteljska situacija, radni odnos, daljina od mjesta stanovanja…Svrha istraživanja bila bi poboljšavanje pristupačnosti kako fizičkog tako i virtualnog prostora knjižnice uvažavajući specifične potrebe korisnika. Prvi rezultati pokazuju, međutim, da vrlo veliki broj studenata koji su odgovorili na upitnik nema značajnijih poteškoća koje bi otežavale pristup ili im one ne pričinjavaju teškoće. Uglavnom preferiraju fizički prostor knjižnice nasuprot virutalnom., te su manje upoznati i manje zainteresirani za usluge u virtualnom prostoru knjižnice.. Interes za te vrste usluga raste kod studenta viših godina i poslijediplomskiog studija. Obzirom na njihovu orijentaciju ka fizičkom prostoru najveći problem je premalen korisnički prostor . Veliki dio ispitivanih studenata, naime, želi knjižnicu koja ne bi bila „…samo još jedno mjesto gdje se posuđuju knjige, nego i nešto više…(jedan od komentara ispitanika) Prostor za boravak, učenje i međusobna kreativna druženja. Time se otvara se prostor raspravi o visokoškolskoj knjižnici kao mjestu društvenih susreta - „trećem prostoru“.

knjižnica Pravnog fakulteta u Zagrebu; fizički prostor knjižnice; virtualni prostor knjižnice; pristupačnost korisnicima

nije evidentirano