hrvatski

Provjera ekološkoga modela odnosa međuetničkih napetosti i dječjega ponašanja u poslijeratnoj zajednici

Mladi u Vukovaru rođeni poslije rata odrastaju u zajednici u kojoj su prisutne međuetničke napetosti te je izražena socijalna norma o nepoželjnosti međuetničkih kontakta (Čorkalo Biruški i Ajduković, 2009). Kontekst života u konfliktnoj zajednici može dvojako utjecati na funkcioniranje djece i mladih: izlaganjem sukobima i napetostima putem kojeg slabi osjećaj sigurnosti u zajednici i izazivanjem promjena u obiteljskom funkcioniranju (Lovell i Cummings, 2001). Cilj ovog istraživanja bio je kroz perspektivu teorije ekoloških sustava ispitati ulogu izloženosti antisocijalnom ponašanju i međuetničkim napetostima u zajednici, te obiteljske ratne traume za razvojne ishode mladih uz ispitivanje medijatorske uloge obiteljskog funkcioniranja i osjećaja nesigurnosti u zajednici, te moderatorske uloge etničke pripadnosti mladih. U istraživanju je sudjelovala gotovo čitava populacija mladih koji su pohađali 8. razrede osnovnih (N = 125) i 2. razrede srednjih škola (N = 433) s dvojezičnom nastavom u Vukovaru te njihovi roditelji (N = 732). Primijenjeni upitnik sadržavao je mjere različitih razina ekološkog sustava: izloženosti antisocijalnom ponašanju i međuetničkim napetostima te obiteljske ratne traume (egzosustav), roditeljskog nadzora, obiteljske klime i formiranja etničkog identiteta u obitelji (mikrosustav), osjećaja nesigurnosti u zajednici (ontološka razina) te razvojnih ishoda i samoefikasnosti. U skladu s osnovnim postavkama ekološkog razvojnog modela sustavi bliži mladoj osobi bili su važniji za predikciju funkcioniranja mladih od udaljenijih sustava. Uspješnost predikcije različitih razvojnih ishoda razlikovala se s obzirom na etničku pripadnost mladih. Medijacija obiteljskog funkcioniranja u odnosu izloženosti mladih međuetničkim napetostima i antisocijalnom ponašanju s njihovim razvojnim ishodima bila je djelomična. Pronađeni indirektni efekti su mali, dok se ističu direktni efekti izloženosti antisocijalnom ponašanju na eksternalizirane poteškoće, te obiteljskog funkcioniranja na sve razvojne ishode. Samo u subuzorku Hrvata pronađeni su mali indirektni efekti roditeljskog nadzora u odnosu obiteljske ratne traume s razvojnim ishodima, dok su samo u subuzorku Srba pronađeni mali indirektni efekti osjećaja nesigurnosti u zajednici u odnosu izloženosti međuetničkim napetostima s poteškoćama, kao i direktni efekt izloženosti međuetničkim napetostima na internalizirane poteškoće. Na temelju rezultata i spoznaja iz literature ponuđene su smjernice za intervencije koje će omogućiti da se mladi zdravije razvijaju kao pojedinci, te da razvijaju stabilne i nenasilne odnose sa svojim vršnjacima u zajednici.

antisocijalno ponašanje; međuetničke napetosti; roditeljski nadzor; obiteljska klima; eksternalizirane i internalizirane poteškoće

nije evidentirano