hrvatski

Odnosi populacija sitnih glodavaca kao rezervoara prirodno-žarišnih zoonoza u šumskim ekosustavima obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj

Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj ima najveći areal, najzastupljenija je vrsta na obraslom šumskom zemljištu i pojavljuje se u velikom broju šumskih zajednica. Urod bukvice bilježi se kao bitan faktor porasta populacije sitnih glodavaca. Sitni glodavci poznati su prijenosnici niza zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čovjeka, uključujući hantaviruse i leptospire. Ciljevi ovog istraživanja su praćenje populacija sitnih glodavaca, utvrđivanje odnosa zatupljenih vrsta sitnih glodavaca i njihovih zoonoza u bukovim šumama. U okviru rada obavljen je izlov u periodu od 2011. do 2014. godine na ukupno 7 lovnih ploha raspoređenih na dva lokaliteta (NP Plitvička jezera i PP Medvednica). Ulovljene jedinke obrađene su na prisutnost hantavirusa i leptospira. Na lovnim plohama izmjereni su različiti stanišni parametri i urod bukvice. Ulovljene jedinke determinirane su na nivou vrste, određen im je spol, dob, reproduktivni status i izmjereni morfometrijski parametri. Rezultati ovoga rada pokazali su da u bukovim šumama dominiraju žutogrli šumski miš i šumska voluharica te da zajedno čine 99 % ulova. Brojnost sitnih glodavaca karakterizirale su povišene vrijednosti u 2012. godini i visoka brojnost ("mišja godina") u 2014. godini, dok je 2011. i 2013. godinu karakterizirala niska brojnost. Urod bukvice na lovnim plohama NP Plitvička jezera zabilježen je povišen u 2011. godini i obilan u 2013. godini iz čega proizlazi da je urod u navedenim godinama povezan s povišenom brojnosti sitnih glodavca u 2012. i 2014. godini.Izmjerom stanišnih parametara pokazalo se da šumskoj voluharicu pogoduju površine natkrivene pomlatkom, dok žutogrli šumski miš ne pokazuje značajne preference za mjerene stanišne parametre. Prostorna rasprostranjenost žutogrlog šumskog miša i šumske voluharice pokazala je simpatrijski odnos ovih vrsta glodavca. Kod obrađenih glodavaca potvrđena je prevalencija 3 vrste hantavirusa. Puumala (PUUV) je zastupljena u 50 % jedinki šumske voluharice, Dobrava (DOBV) u 5 % žutogrlog šumskog miša i hantavirus Seewis (SWSV) u jednoj od dvije ulovljene jedinke šumske rovke. Dobivena su i dva izolata leptospira serološke skupine Australis, genomske vrste Leptospira interrogans i serološke skupine Pomona, genomske vrste Leptospira kirschneri. Analizom morfometrijskih parametara nađene su razlike dužina repa i dužina zadnjeg stopala šumske voluharice ovisno o lokalitetu. Kod žutogrlog šumskog miša također je dobivene na razlika u dužini repa između lokaliteta. Iz podataka utvrđujemo pozitivnu vezu između količine jesenskog uroda bukvice te porasta populacija sitnih glodavaca, porasta prevalencije hantavirusa i epidemije mišje groznice u godini nakon obilnog uroda.

Sitni glodavci; Bukove šume; Hantavirusi; Leptospira

nije evidentirano