hrvatski

Dinamika širenja ambrozije od 1969. do 2009. godine

Invazivne biljne vrste po svojim značajkama prijetnja su ekosistemima. Mogu uzrokovati znatne ekološke i ekonomske poremećaje, ugrožavati zdravlje ljudi te izazvati i eventualne druge, još ne istražene štete. Ambrozija (Ambrosia aretmisiifolia L.) posljednjih je godina u javnosti najčešće spominjana invazivna biljna vrsta. Razlog tomu jest ogromna proizvodnja alergenog polena na kojeg je osjetljivo oko 10% hrvatske populacije. U poljoprivrednoj proizvodinji štetnost ambrozuije kao korovne vrtste odavna je poznata. Prvi pisani podaci o ambroziji na ovim područjima datiraju još od 1879. Godine u djelu B. Šuleka (Jugoslavenski imenik bilja). U bivšoj Jugoslaviji prvi puta zamijetio ju je Maly 1939. Godine u selu Osojci kod Dervente u usjevima graha, kukuruza i žitarica. Na području Hrvatske J. Kovačević pronašao je 1941. godine sjemenke ambrozije u sjemenu crvene djeteline podrijetlom iz Pitomače. Kovačević smatra da je ambrozija u našu zemlju dospjela prometom sjemenske robe iz Mađarske ili sa uveženim sjemenom iz Sjeverne Amerike. Već tada je s E. Groman upozoravao na njenu štetnost i potrebe suzbijanja.Unatoč tome, zbog svojih invazivnih značajki, iako se poduzimaju mjere suzbijanja, ambrozija je postala jedan od najnapasnijih korova na poljoprivrednim površinama kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Pojavu i dinamiku širenja ambrozije u Hrvatskoj tijekom 40-godišnjeg razdoblja prikazat ćemo kroz analizu poljskih pokusa u okopavinskim kulturama. Bit će analiziran broj jedinki ove vrste na kotrolnoj (herbicidom netretiranoj) parcelici pokusa. Počevši od 1969. godine, na osnovi većeg broja poljskih pokusa iz dotične godine, utvrđivat će se pojava ambrozije svake desete godine (1969., 79, 89, 99, i 2009.) Treba naglasiti da su zbog objektivnosti rezultata odabrani samo oni poljski pokusi koji su sadržavali pre-em tretmane, kada u vrijeme postavljanja pokusa nije bilo poznato da li je ambrozija bila prisutna na parceli. Poljske pokuse postavljali su djelatnici Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo i Zavoda za herbologiju Agronomskog fakulteta.

ambrozija; dinamika širenja u Hrvatskoj

nije evidentirano