hrvatski

Divlji sirak-napasni korov

Divlji sirak - Sorghum halepense spada u porodicu trava koja obuhvaća najveći broj ekonomski najznačajnijih kulturnih, ali i korovnih biljnih vrsta. Hrvatski nazivi još su koštrava, koštan, kukuruzar, sijerak. Divlji sirak je uspravna zeljasta napasna trajnica. Kontroverzna je vrsta. Kao korov po štetnosti zauzima visoko 6. mjesto u svijetu, ali istovremeno u pojedinim zemljama svijeta služi kao košenica i za ispašu stoke. Razmnožava se sjemenom i vriježama odnosno rizomima promjera 2 cm, često dužim od 1 m. Masa korijena i rizoma na zakorovljenoj površini često može premašiti 3 t/ha. Stabljika je uspravna 50- 200 (300) cm. Listovi lancetasti 30-60 (90) cm dugi, 1-2, 5 cm široki s jako izraženom središnjom žilom, na rubu nazubljeni, a na licu plojke dlakavi. Rukavci glatki, a jezičac dug do 5 cm. O podrijetlu sirka su različita mišljenja. Smatra se da je najstarija kultivirana krušarica. Divlji sirak je istočno mediteranski florni element. Danas je raširen gotovo po cijelom svijetu. Javlja se svugdje u nizinama, ali i u planinama i do 3000 m nadmorske visine. Raste na svim tipovima tala. Dobro podnosi sušu i vrlo je štetan. Ovisno o stupnju zakorovljenosti, gubici prinosa kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta ili mnogij povrtnih kultura, u slučaju kad ne provodimo mjere borbe, mogu iznositi od 25-100%. Divlji sirak raste vrlo brzo pa ako se košnja obavi prije cvatnje, moguće je postići dva i više otkosa s velikim prinosom biljne mase. Kao krma iskoristiv je samo kao odrasla biljka (prije cvatnje). Ranije (u busanju) sadrži mnogo cijanida, tvari otrovnih za stoku. Vrlo je štetna i napasna korovna vrsta pa se protiv sirka, tako gdje je raširen, poduzimaju sve raspoložive mjere borbe. Općenito uzevši, klasične agromjere usmjerene su na uništavanje rizoma, a podrazumijevaju: suho oranje, drljanje, izlaganje rizoma suncu, sjetvu krmnih usjeva gustog sklopa, čestu košnju, kao i primjenu djelotvornih herbicida. U soji, šećernoj repi. suncokretu kao i u mnogim povrtnim dvosupnicama djelotvorni su svi pripravci iz skupine ariloksifenoksi propionata (Fusilada forte, Formula, Leopard, Taris, Gepard 50 EC, Rango, Furore super, Puma extra, Agil 100 EC). ili pripravci iz skupine cikloheksadinona (Fokus ultra, Selekt, Selekt super). Na strništu kad sirak dospije do cvatnje dobro je primijeniti jedan od mnogobrojnih pripravaka na osnovi glifosata (Herkules 480 SL, Cidokor, Gliphogan 480 SL i dr.). U kukuruzu su selektivni pripravci iz skupine sulfonilurea herbicida (Motivell, Samson 6 SC, Innovate 240 SC, Tarot 25 DF, Sorghum, Sparta, Titan, Trawel, Talon, Grid, Task 64 WG i i dr.).

divlji sirak; biologija; suzbijanje

nije evidentirano