hrvatski

Naši napasni korovi-Poljska preslica-Zakorovljuje i osiromašuje tlo

Poljska preslica (Equisetum arvense L.) preslica, preselca, presličica, poljski hrastek, falšec, konjski rep, konjrep, kositerka, kositerna trava, kvast, opašica, kosmata kunjka, zeleni metlik, samo su neki od narodnih naziva za vrste roda Equisetum (preslice) koji obuhvaća 32 vrste od kojih je devet zastupljeno u flori hrvatske. Nekad, u karbonskom razdoblju prije cca 300 milijuna godina brojni srodnici današnje preslice visinom su dosezali i do 30 m, a stabla su promjerom mjerila i do 1 m. U gornjem karbonu i permu te gigantske preslice bile su rasprostranjene u šumama od kojih je nastao kameni ugljen. Preslice su primitivne trajnice. Razmnožavaju se sjemenom (sporama) i duboko razgranatim podzemnim organima (podancima) koji s gornje strane nose gomoljčiće koje, kad se odvoje od matere, voda raznosi i rasprostire. Iz podzemnih istjeraju dvije vrste nadzemnih organa, odnosno stabljika. Najprije rano u proljeće (ožujak, travanj) istjeraju plodne stabljike, jednostavne, glatke, smeđe boje, obavijene zupčastim ušiljenim listovima koji tjeraju iz čvorova (nodija). Na jednoj stabljici ih je obično 8-12. Na vrhu se razvije klas omotan lisnim tokovima kao i stabljika. Cijeli izdanak zajedno s klasom je bez klorofila (smeđ). Sastoji se od više sporofila, koji s donje strane imaju sporangije u kojima se stvaraju spore. U sporangijima (trusnik) nastaju brojne mejospore s osebujno građenom stijenkom. Na sporama se mogu uočiti dvije unakrsne niti(poskočke ili elatere). Kad ima vlage niti se omataju oko truske, a ako je suho niti se rašire, a spore raspu. Čim truske sazriju, plodne stabljike uginu. Nekoliko tjedana iza plodnih, razviju se brojne neplodne zelene stabljike 10-15 cm visoke, pršljenaste, koje iz podanaka tjeraju cijelog ljeta. Četverouglasta (katkad trouglasta) šuplja stabljika nalik konjskom repu asimilacijom tijekom cijelog ljeta i jeseni snabdjeva podzemne organe hranjivima za sljedeću sezonu. Znatno je veća količina biljne mase pod površinom nego na površini oranica. Na podancima koji u tlo prodiru i dublje od 1 m formiraju se okruglasti gomolji, koji kad se odvoje od matične biljke mogu formirati novu. Zato se s pravom kaže da je nadzemni dio preslice samo manji dio biljke slično kao što je periskop podmornice. Preslica je veoma napasan i dosadan korov. Na vlažnim i osunčanim oranicama zakorovljuje mnoge okopavine, travnjake, rubove kanala, rubove šuma, željezničke pruge, vinograde i voćnjake. Osim poljske, još su značajne livadna (E. pratense), šumska (E. sylvaticum) i močvarna (E. palustre). Posljednjih desetljeća otkako korove u višegodišnjim nasadima suzbijamo pripravcima na osnovi glifosata, jako se proširila. Naime, Cidokor, Roundup, Herkules jednako kao i svi preostali pripravci totalnog spektra djelovanja na osnovi glifosata, suzbiju sve korove, a propuste preslicu (ne djeluju). Na račun suzbijenih korova umnoži se preslica pa se u vinogradima, voćnjacima, na željezničkim prugama i drugdje gdje se ovi pripravci primjenjuju uzastopno, razvije u tolikoj mjeri da predstavlja veći problem nego svi korovi zajedno do tretiranja. Vrlo je mali broj selektivnih herbicida koji u kulturi mogu uspješno suzbiti preslicu. U strnim žitaricama izvjesne rezultate postižu pripravci na osnovi 2, 4-D (Deherban A i dr.), zatim Deherban M, Mustang, Starane 250 i Lancelot 450 WG. U vinogradima i voćnjacima odlično je djelovao Casoron G kojeg, na žalost, više nema na našem tržištu. Slabe ili osrednje učinke u kukuruzu daju pripravci na osnovi 2, 4-D (Deherban A i dr.), Deherban M, Callisto, Casper 55 WG, Pardner, Starane 250. U soji prolazne učinke postižu Basagran 600, Sax, Bazano, Bentagran, Pulsar 40, Laguna i Dynam.

poljska preslica; suzbijanje; herbicidi

nije evidentirano