Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 767510

Kros-kulturna usporedba hedonističke i eudamonističke dobrobiti studenata


Jovanović, Veljko; Brdar, Ingrid
Kros-kulturna usporedba hedonističke i eudamonističke dobrobiti studenata // 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa - sažeci priopćenja
Zagreb, 2015. (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)


Naslov
Kros-kulturna usporedba hedonističke i eudamonističke dobrobiti studenata
(Cross-cultural comparison of students' hedonic and eudaimonic well-being)

Autori
Jovanović, Veljko ; Brdar, Ingrid

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa - sažeci priopćenja / - , 2015

Skup
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, 16.-18. travnja 2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Subjektivna dobrobit; eudamonistička dobrobit; hedonistička dobrobit; kros-kulturna usporedba
(Subjective well-being; hedonistic well-being; eudaimonistic well-being; cross-cultural comparison)

Sažetak
Sreća je jedan od najvažnijih kriterija dobrobiti. Ona se najčešće definira kao subjektivna dobrobit (kognitivno vrednovanje života ispunjenog pozitivnim emocijama, a bez negativnih emocija), što je u skladu s hedonističkom perspektivom. Eudamonistička perspektiva ističe važnost smislenog života samoaktualizacije. Međunarodna istraživanja poput Gallup World Poll i World Values Survey pokazuju da je sreća ljudi koji žive u siromašnijim europskim državama ispod svjetskog prosjeka. Usporedba dobrobiti u Hrvatskoj i susjednim državama bila je ograničena na podatke dovene u ovakvim istraživanjima, koja različite indikatore dobrobiti mjere pomoću nekoliko pitanja. Cilj ovog istraživanja bio je usporediti hedonističku i eudamonističku dobrobit kod studenata iz pet susjednih država: Hrvatske (N = 217), Bosne i Hercegovine (N = 297), Crne Gore (N = 136), Srbije (N = 233) i Austrije (N = 209). Sudionici su putem interneta ispunili upitnike koji mjere subjektivnu i psihološku dobrobit, opće zadovoljstvo životom i zadovoljstvo u pojedinim domenama života. Rezultati pokazuju da studenti u ovim državama imaju podjednaku eudaimoničku dobrobit (psihološku i socijalnu dobrobit te smisao u životu), ali se razlikuju u traganju za smislom u životu, koje je najizraženije kod studenata u Hrvatskoj. Na mjerama subjektivne dobrobiti utvrđene su razlike u zadovoljstvu životom (najniže kod studenata iz BiH, a najviše kod studenata iz Austrije) i razini negativnih emocija (najizraženije kod studenata iz BiH), dok u razini pozitivnih emocija nema razlike. Studenti imaju podjednako zadovoljstvo u tri područja (zdravlje, odnosi i postignuće), a razlikuju se u zadovoljstvu standardom, sigurnošću, pripadnošću i sigurnošću u budućnosti). Rezultati ovog istraživanja podržavaju razlikovanje hedoničkih i eudaimoničkih komponenti dobrobiti i upćuju na to da se loši socio-ekonomski uvjeti života najviše odražavaju na hedonističku dobrobi, dok je njihov efekt na eudamonističku dobrobit znatno manji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Ingrid Brdar, (88895)