hrvatski

Gigantska šapika korov opasan po zdravlje

Gigantska šapika (H. mantegazzianum), najnoviji je florni element hrvatske flore, podrijetlom je s Kavkaza. Koncem 19. stoljeća kao krasnica unijeta je u Veliku Britaniju, kontinentalne zemlje Europe (SF, Njemačka, Francuska, Belgija) i skandinavske zemlje (Švedska, Norveška, Finska). Danas je prisutna u brojnim europskim državama, pa i u zemljama u našem susjedstvu. Sporadično je utvrđena u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Gigantska šapika je 3-4 m visok, višgodišnji zeljasti grm. Stabljika je snažna, šuplja, zelena, promjera 4-10 (15) cm, s crvenkasto ljubičastim mrljama osuta dlakama. Listovi su nasuprotni trodijelni 1-1, 5 m dugi (rijetko do 2m), s gornje strane glatki, a s donje osuti svijetlim dlačicama koje su ispunjene sokom, osobito dok je bijlka mlada. G. šapika zaposjeda i vrlo se brzo širi na djelomično kultiviranim i potpuno antropogenim ekosustavima, osobito na močvarnim terenima, uz vodotoke, rubove šuma, uz ceste, pašnjake, prozračne šume i neobrađene gradske površine. Zahvaljujući gorostasnom habitusu i ogromnim listovima, g. šapika je vrlo jak kompetitor za svjetlo, pa na pridošlim površinama ubrzo potisne svu nativnu korisnu floru, tvoreći monospecijske kolonije. Pri širenju joj pomažu alelokemikalije svojstvene za biljke roda Heracleum. Dobro je poznato da g. šapika kod ljudi izaziva ozbiljne upale kože tzv. fitofotodermatitis. Naime, biljnim sokom kontaminirana i suncu (ultraljubičastom svjetlu) izložena koža, reagirat će osipom, a unutar 48 sati mogu se pojaviti ozbiljni upalni plikovi. Nakon što se plikovi povuku na koži ostaju pigmentirani tragovi koji obično traju i nekoliko mjeseci. Tamo gdje je g. šapika problem, izučavane su različite mjere suzbijanja uključujući sječu korijena, košnju, odstranjivanje cvjetnih stapki i štitaca, oranje. Sječom korijenja posebnim noževima 8-12 cm ispod površine tla u proljeće i dodatno u ljeto, postižu se relativno dobri učinci. Ručno čupanje daje rezultate samo dok se klijanci nisu ožilili. Višekratno oranje tijekom sezone također daje dobre učinke. Jednokratna primjena herbicida uglavnom ne daje zadovoljavajuće učinke. Većina ih dobro suzbija nadzemnu biljnu masu dok su učinci na podzemne vegetativne organe slabi. Bolji od ostalih su pripravci na osnovi glifosata koje u istoj vegetaciji treba primijeniti u proljeće i tijekom ljeta. Eradikativni učinak se postiže tek nakon višegodišnje uzastopne primjene. Nedostatak mu je da ne djeluje rezidualno, a sjeme g. šapike može u tlu zadržati život i do 10 godina.

gigantska šapika ; opasnost za zdravlje ; suzbijanje

nije evidentirano