hrvatski

Otkud korovi na svakoj oranici?

Gdjegod i kadgod obrađujemo oranicu, zajedno s kulturom pojave se i korovi. Jeste li se ikad upitali: otkud korovi na našoj njivi? Kako su tamo dospjeli? Što sve pridonosi činjenici da su korovi, bez obzira na mjere koje poduzimamo, uvijek iznova prisutni na svakoj oranici? Otkud korovi u svakoj kulturi? Djelomičan odgovor na postavljeno pitanje možemo pronaći u poznatoj izreci: "Jednu godinu sjeme, deset godina korov". Naime, poznato je da se korovi razmnožavaju sjemenom i/ili pomoću različitih vegetativnih organa. Količina proizvedenog sjemena po biljci svojstvena je svakoj vrsti, a u direktnoj je vezi s vanjskim činiteljima i kompeticijskim odnosima. Tako npr. produkcija sjemena po biljci kod nekih vrsta iznosi jedva nekoliko stotina dok kod drugih doseže i nekoliko desetaka tisuća. Čak što više, šćir je, primjerice, u stanju proizvesti više od 100.000 sjemenki po biljci. Znači, dopustimo li korovu da se osjemeni, teško ćemo ga se riješiti. Još gora je situacija ako dopustimo da nam njivu zakorove višegodišnji korovi za koje znamo da se osim sjemenom razmnožavaju i vegetativnim podzemnim organima. No, ne dospijevaju korovi u našu kulturu isključivo umnožavanjem na našoj oranici. U njivu korove možemo unijeti sjetvom nečistog sjemena, stajskim gnojem, strojevima, biljnim materijalom (slamom npr.), vodom za navodnjavanje. Korov tamo može dospijeti nošen vjetrom sa susjednih parcela, mogu ga unijeti životinje, čovjek na odjeći i sl. Najveći broj novoprispjelih sjemenki biva oruđem kod pripreme tla za sjetvu unijet u oranični sloj tla. Dakle, sa svakom pripremom tla za sjetvu s površine u tlo unosimo sjemenke korova, Jednako tako iz dubljih slojeva tla premještamo korovne sjemenke u plići površinski sloj. Ondje sjemenke pronalaze povoljne uvjete za nicanje i razvoj. Prekidaju višegodišnji stadij mirovanja. Izniknu i ako im prilike dopuste, zakorove kulturu, plodonose i obnavljaju potomstvo. Dormantnost, odnosno svojstvo sjemena da u poljskim uvjetima zadrži klijavost čitav niz godina jedna je od značajnih karakteristika korova koja ih stavlja u nadređeni položaj prema kulturi. Mnoge kulture postupkom oplemenjivanja izgubile su to svojstvo. Tako npr. sjeme soje ili kukuruza teško će preživjeti godinu dana u tlu. U tlu sjeme miruje sve dok mu se ne ukaže prilika da prokloje. Ondje u uvjetima izmjene suhih i vlažnih, toplih i hladnih perioda, uz prisutnost svjetla, nekih kemijskih spojeva, proklije. Na taj način i osiromašuje se banka sjemena korova u tlu.

korovi; produkcija sjemena; dormantnost

nije evidentirano