Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 767341

Pragmatika pridjeva u akademskome diskursu: od kvalifikacije do intenzifikacije


Matešić, Mihaela; Memišević, Anita
Pragmatika pridjeva u akademskome diskursu: od kvalifikacije do intenzifikacije // 5. hrvatski sintaktički dani
Osijek, Hrvatska, 2015. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Pragmatika pridjeva u akademskome diskursu: od kvalifikacije do intenzifikacije
(Pragmatics of adjectives in academic discourse: from qualification to intensification)

Autori
Matešić, Mihaela ; Memišević, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
5. hrvatski sintaktički dani

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 7-9.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Pragmatika; pridjevi; akademski diskurs; kvantifikacija; intenzifikacija
(Pragmatics; adjective; academic discourse; qualification; intensification)

Sažetak
U akademskome diskursu zamjetne su određene komunikacijske i jezične konvencije koje su utvrđene, s jedne strane, za taj diskursni tip uopće, a s druge strane, za taj diskursni tip u okviru pojedinoga jezika. Među spomenutim konvencijama jedna je od najnaglašenijih ona koja akademskome diskursu postavlja kao cilj objektivnost izraza. U postizanju toga cilja mogu se primijeniti različite strategije, a opisuju se u obliku poželjnih načina izražavanja (koji pridonose objektivnosti) i onih manje poželjnih/nepoželjnih (koji odmažu postizanju objektivnosti). Autor se znanstvenoga teksta tako neprestano nalazi pred izazovom koji pred njega stavlja, s jedne strane, (retorička) potreba za uvjeravanjem čitatelja/akademske zajednice u njegove stavove, mišljenje, metode, rezultate istraživanja i zaključke, a s druge zahtjev za objektivnošću izraza kao bitnoga obilježja diskursnoga tipa kojem njegov tekst treba pripadati. Među zahvatima u tekstu pomoću kojih će se povećati stupanj objektivnosti izražavanja nerijetko se savjetuje smanjivanje uporabe kvalifikacijskih pridjeva i njihovih modifikatora jer oni izravno utječu na izrazno pojačavanje tvrdnje. Naime, „jačinu“ ili „težinu“ tvrdnji u znanstvenome tekstu trebaju implicitno davati rezultati istraživanja i znanstveni dokazi, a ne eksplicitni izrazi poput onih koji sadrže upravo kvalifikacijske pridjeve (naprimjer: „velika važnost toga istraživanja“, „dalo je iznimne rezultate“) ili i njihove modifikatore (naprimjer: “ono što je nama ovdje posebno zanimljivo“, „posebno neravnopravni“, „posebice je to važno“, „takvi su prozni poslanički tekstovi vrlo važni za oblikovanje“, „imao je iznimno dobru recepciju“, „većina prije završenih skulptura izrazito je statična“, „povezuje ih izrazito samosvojno intelektualno polazište“). Kako bi se istražila uporaba kvalifikacijskih pridjeva i njihovih modifikatora u znanstvenim tekstovima, u radu se analiziraju tekstovi iz različitih znanstvenih područja. Uspoređuju se pritom tekstovi na hrvatskome i na engleskome jeziku kako bi se potvrdila ili opovrgnula pretpostavka o različitim praksama u tim dvama jezicima. Naime pravila o pisanju znanstvenih radova na engleskome jeziku propisuju, između ostaloga, iznimno ograničenu uporabu kvalifikacijskih izraza općenito, pa tako i kvalifikacijskih pridjeva. Usporedba učestalosti uporabe kvalifikacijskih pridjeva te prirode pridjeva koji se javljaju u znanstvenim radovima na hrvatskome jeziku s onima na engleskome jeziku ne samo što daje uvid u različitosti dviju praksa nego i propituje status diskursne interferencije. Zaključno, analiza pragmatike uporabe pridjeva u znanstvenome tekstu daje uvid i u primjenu strategija koje se odnose na hedging (ograničavanje, omeđivanje, suzdržavanje), a posredno i na kvalitetu teksta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka