hrvatski

Usadak u moždanom deblu (ABI) - Prikaz govorno- slušnog statusa I. K.

Sluh je jedno od primarnih čovjekovih osjetila i njegov je razvoj temeljni preduvjet razvoja govora kao optimalne međuljudske komunikacije. Osobe koje se zbog bolesti li drugih oštećenja suoče s trajnim gubitkom sluha moraju pronaći potpuno novi način razmjene informacija sa svojom okolinom. Zahvaljujući napretku moderne medicinske tehnologije danas postoje brojna slušna pomagala koja oboljelima vraćaju sluh ili im omogućuju razvoj slušanja od samog početka. Nažalost, postoje bolesti koje uzrokuju takva oštećenja da standardna slušna pomagala, uključujući i kohlearni implantat, ne pomažu. Jedna od takvih bolesti jest neurofibromatoza TIP 2 (NF2) koju karakteriziraju obostrani tumori slušnog živca, takozvani neurinom n. statoakustikusa. Neurinomi su benigni tumori živaca koji ne zahvaćaju strukture na kojima nastaju, ali ih svojim rastom pritišću i mehanički oštećuju. Budući da neurinom n. statoakustikusa zahvaća i slušni živac, njegovim odstranjivanjem odstranjuje se i/ili trajno oštećuje i slušni živac čime se prekida veza provođenja slušnih impulsa iz okoline do slušne kore mozga. Proučavajući slušni put znanstvenici su otkrili da u središnjem slušnom sustavu postoje centri čijom se električnom stimulacijom mogu proizvesti slušni osjeti, a prvi takav centar je drugi neuron slušnog puta, odnosno kohlearne jezgre u moždanom deblu. Prva neuroproteza ugrađena je u moždano deblo 1979.g. na House Research Instituteu u Los Angelesu, SAD. nazvana je auditory brainstem implant - ABI. ABI je po svojoj građi i principu rada sličan kohlearnom implantatu, sastoji se od vanjskog dijela (mikrofona, odašiljača i govornog procesora) i unutarnjeg dijela (prijamnika i silikonskog nosača s elektrodama). Ugrađuje se u istom operativnom zahvatu u kojem se odstranjuje tumor. Pristupi ugradnje implantata su translabirintalni i subokcipitalni pristup. Ciljana struktura smještanja ABI-ja je uvijek kohlearna jezgra koja se djelomično nalazi na površini bočnog ogranka 4. moždane komore i veličine je maksimalno 3 x 8 mm. Dosadašnja ispitivanja pokazuju da nositelji ABI-elektrode većinom nemaju tako dobru razabirljivost kao pacijenti kojima je ugrađen kohlearni implantat, ali im je uvelike olakšano slušanje uz očitavanje te raspoznavanje zvukova iz okoline. U želji da se razabirljivost pomoću ABI-ja popravi, danas postoji i PABI (od engl. Penetrating Auditory Brainstem Implant) čije mikroelektrode nisu samo na površini kohlearnih jezgara, nego prodiru u samu jezgru, te AMI (od engl. Auditory Midbrain Implant) koji se ugrađuje u colliculus inferior. Cilj je da se manjim intenzitetom što preciznije podražuju željene strukture, no rezultati za sada nisu očekivano dobri. U svijetu danas ima više od 2000 ABI pacijenata. Prva ugradnja ABI proteze u Hrvatskoj bila je 1999. godine. Nakon operacije obostranih neurinoma slušnog živca pacijentici je ugrađena ABI-elektroda subokcipitalnim pristupom. Postoperativni oporavak protekao je izvrsno i pacijentica je uz pomoć audiorehabilitatora u jednoj poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora u Zagrebu postigla razabirljivost 50 % riječi s otvorene liste (open set speech) i 80 % riejči sa zatvorene liste, u oba slučaja bez očitavanja s usana. Rezultati dobiveni na temelju osobnog rada s pacijenticom nisu puno odstupali od navedenih vrijednosti (50 % riječi s otovrene liste riječi i 70 % riječi sa zatvorene liste), no uvijek su ovisili o psihofizičkom stanju pacijentice koje se pogoršalo nakon što joj se vratio vestibularni švanom veličine 22 mm s desne strane. Pacijentica je podvrgnuta novom operativnom zahvatu 2002., nakon čega više nije dolazila na vježbe.

slušni put; oštećenje sluha; neurinom n. statoakustikusa; neurofibromatoza TIP 2; kohlearne jezgre; implantat u moždanom deblu (ABI)

nije evidentirano