hrvatski

Gramatičar Dragutin Antun Parčić

Tema je ovoga rada opis i valorizacija gramatičkoga opisa u djelu Grammatica della lingua slava (illirica) (1873., 21878.) te u rukopisnoj gramatici Dragutina Antuna Parčića. U uvodnome se dijelu obrazlažu ciljevi rada te osnovna metodološka načela ovoga istraživanja. Objašnjavaju se razlozi uključivanja četiriju gramatika glavnih predstavnika zagrebačke filološke škole, Vjekoslava Babukića, Antuna Mažuranića, Adolfa Vebera. Također, dodatno se objašnjavaju razlozi uključivanja Parčićeve rukopisne gramatike talijanskoga jezika u korpus istraživanja. U trećem i četvrtom poglavlju prikazuje se život Dragutina Antuna Parčića te društveno-politički i kulturno-povijesni kontekst vremena i prostora u kojima je djelovao. Radi potpunijega smo se razumijevanja njegova rada osvrnuli i na povijest i običaje Trećega reda sv. Franje, kojega je Parčić bio član. Analizom je gramatika triju predstavnika zagrebačke filološke škole propitan u kroatistici uvriježen prikaz jezičnih obilježja zagrebačkih gramatičara. U središnjem se poglavlju rada analiziraju Parčićeve Grammatica della lingua slava (illirica) (1873., 21878.) te rukopisna gramatika talijanskoga jezika te se propituje pripadanje Parčićeve gramatičarske koncepcije zagrebačkoj filološkoj školi. Pritom će se u obzir uzeti i Parčićevo gramatičko nazivlje. Jezičnom su se raščlambom dvaju izdanja Grammatice te relevantnih zapisa Parčićeva leksikografskoga opusa utvrdile jezične činjenice koje su se u ovoga marnoga trećoredca mijenjale sazrijevanjem njegove gramatičarske misli. Takvi su rezultati bili temeljem u pokušaju datiranja rukopisne gramatike. Na temelju se analize navedena korpusa utvrđuje da je Dragutin Antun Parčić jedan od posljednjih pripadnika i braniča zagrebačke filološke škole te se određuje njegovo mjesto u povijesti hrvatskih gramatika.

Dragutin Antun Parčić ; rukopisna slovnica talijanskoga jezika ; Grammatica della lingua slava (illirica) ; zagrebačka filološka škola

Disertacija je rezultat istraživanja na znanstvenom projektu MZOS-a br. 009-2263053-0916 i potpori Sveučilišta u Rijeci br. 13.04.1.2.03 voditeljice Diane Stolac.