hrvatski

Poljska preslica-napasni korov ali i prirodni lijek

Sve vrste roda preslica (Equisetum) zeljaste su trajnice sa vodoravno položenim, člankovitim i veoma razgranatim podzemnim organima t.z. podancima iz kojih tjeraju nadzemni izdanci. U flori Hrvatske zastupljeno je pet vrsta od kojih je najznačajnija poljska preslica (Equisetum arvense). Naziv roda potječe od latinskih riječi equi = konj i seta = dlaka, čekinja, zbog izgleda stabljike koja podsjeća na rep konja. Otud i naziv u engleskom govornom području – horstail. Od ostalih predstavnika roda još je kao korov livada i pašnjaka značajna močvarna preslica (Equisetum palustre), koja ako je značajno zastupljena u sijenu može izazvati trovanje goveda i konja, odnosno bolest poznatu pod nazivom equisetosis. Poljska preslica (Equisetum arvense) je zeljasta trajnica. Visinom doseže 10-50 cm. Razlikujemo plodne i neplodne izdanke. U proljeće iz podanaka najprije potjeraju plodni (fertilni) nerazgranati žutosmeđi do smeđi izdanci, koji na vrhu nose mnoštvo spora. Traju nekoliko tjedana dok se spore ne ospu a potom uvenu. Nakon toga izbiju neplodni razgranati zeleni izdanci, čvrste izbrazdane stabljike s brojnim tankim listićima koji su duž stabljike etažno prstenasto raspoređeni. Poljska preslica rasprostranjena je širom Europe, sjeverne Azije, Sjeverne Amerike, južne Afrike. Karakterističan je korov okopavina, livada i pašnjaka, vinograda, voćnjaka. Nerijetko ju susrećemo uz putove, kanale i na neobrađenim površinama. Zastupljena je i u kulturi gustoga sklopa (žitarice). Javlja se na vlažnim i kiselim tlima, ali i na pjeskovitim i ocjeditim silikatnim tlima. Odgovaraju joj slabo kisela do neutralna tla. Preslicu je teško suzbiti mehaničkim mjerama u kulturi. Na livadama i pašnjacima pomaže učestala košnja. U proljeće na prvim izdancima treba spriječiti dozrijevanje spora. U kulturi razmaknutih redova pomaže kultiviranje, okopavanje i pročupavanje zelenih izdanaka. No ako se ova mjera ne ponavlja, biljke se ponovno razviju. Primjenom herbicida postižu se najbolji rezultati. U strnim žitaricama i kukuruzu dobre rezultate daju sistemični translokacijski herbicidi na osnovi MCPA i 2, 4-D (Deherban M, Deherban A i dr. na istoj osnovi), te fluroksipir (Starane 250 i dr.). Posljednjih godina otkako u vinogradima i voćnjacima masovno primjenjujemo pripravke na osnovi glifosata (Cidokor i dr.), preslica se je posvuda proširila. Naime, ovaj sistemični herbicid veoma širokog spektra djelovanja, nažalost ne suzbija preslicu i bršljan.

poljska preslica; suzbijanje; herbicidi

nije evidentirano