hrvatski

TUROPOLJSKI RJEČNIK I - Rječnik turopoljskoga dijalekta - Habdelićeva zavičaja, autora prvoga kajkavskoga rječnika

0. Čuvanje i promicanje narodnih govora, posebno rječničkoga blaga, kao jednoga od temeljnih elemenata nacionalnoga identiteta, kulturna je zadaća svake nacionalne zajednice. U posljednjih 20-ak godina sve je više hrvatskih govora koji imaju svoj rječnik. Na žalost, turopoljski dijalekt, jedan od osnovnih kajkavskih dijalekata (po mojoj podjeli kajkavskoga narječja - kajkavske skupine dijalekata), do danas nema zabilježen narodni leksik u potrebnom opsegu niti za koji dio svojega područja. Narodni govori rapidno se, ne samo mijenjaju nego i gube, odnosno gube se pojedini elementi jezičnoga sustava, na svim razinama: fonološkoj (fonetskoj, fonemnoj, prozodijskoj), morfološkoj, leksičkoj. Za pola stoljeća promjene su veće nego prije za više stoljeća. Razlozi: opće školovanje, rad u drugim, gradskim sredinama, jak utjecaj javnih medija (TV, radio, tisak), urbanizacija, demografski (slab natalitet, doseljavanja). Tako je i u Turopolju, u kojem su promjene brže i jače zbog blizine glavnoga grada. Rječnik bi se izradio po modernoj dijalektološkoleksikografskoj metodologiji koja se primjenjuje u hrvatskoj dijalektnoj leksikografiji, npr. Varaždinski rječnik, Grobnički rječnik u: Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik), Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice. 1.Turopoljski dijalekt (TD) veoma je specifičan dio kajkavskoga narječja i hrvatskoga jezika. TD u okviru Ivšićeve III., mlađe, «revolucionarne» kajkavske grupe, karakterizira u prvom redu vrlo važna i specifična prozodijska pojava u okviru kajkavskoga narječja u razvoju ne samo kajkavske i hrvatske nego i općeslavenske akcentuacije. Ta je prozodijska pojava povlačenje metatonijskoga, novoga prahrvatskoga i praslavenskoga cirkumfleksa (dugosilaznoga akcenta) prema početku riječi (tip na jȅziku < na jezȋku, ali ostaje jez'ika, p'osekel < pos^ekel, ali pos'ekli – jer se nije razvio metatonijski cirkumfleks). Može se pretpostaviti da je to vrlo stara promjena, iz vremena formiranja osnovne kajkavske akcentuacije, odnosno formiranja glavnih hrvatskih dijalektnih jedinica, dakle iz vremena otpadanja tzv. poluglasa u slabom položaju, prije 12. st. TD karakterizira također specifičan razvoj drugih osobina, npr. vokalizma: – čuvanje refleksa izjednačenih starih vokalskih fonema, čuvanje stražnjega nazalnoga vokala ǫ i slogotvornoga  u posebnoj fonološkoj jedinici, vokalu, s vrijednošću zatvorenoga o (ọ) (manjim dijelom jednačenje sa u) – glasovi ʉ (ü ), ø (ö), na mjestu u, o – zamjena finalnoga o sa ẹ, npr. malẹ liepẹ sεlẹ . Ustrojstvom koje čine te karakteristike turopoljski se dijalekt izdvaja među drugim kajkavskim govorima te ih je potrebno proučavanjem zaštititi. . 2. Za izradu rječnika turopoljskoga dijalekta kajkavskoga narječja, jednoga od osnovnih, središnjih, postoji i dva posebna razloga od iznimnoga nacionalnoga značenja. Prvi kajkavski rječnik izradio je Turopoljac Juraj Habdelić ("Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda" Graz, 1670.). Habdelić je rodom iz sela Kuče U tadašnjoj župi Staro Čiče. Zbog toga je istraživanje i čuvanje značajki toga dijalekta, posebno govora mjesta Kuće i Staro Čiče (rodnoga idioma Jurja Habdelića), dug hrvatske kulture njezinim najistaknutijim djelatnicima i promicateljima. Zato je je kao prvi, od eventualno više takvih djela za druge dijelove Turopolje, izabran Habdelićev zavičaj. . Drugi je razlog također od nacionalnoga značenja činjenica tzv. Čunčićev list, najstariji kajkavski dokument, nastao u Kučama 1521. godine. Rječnik može obuhvatiti samo najuži Habdelićev zavičaj (Kuče, Staro Čiče) a može i šire područje, cijelu Župu, posebno Vukovinu i Buševec. Važna je uloga Buševca u kulturnom, upravo folkorističnom djelovanju. (Govor Mraclina, također važnoga mjesta u Župi obrađen je, s manjim rječnikom – A. Šojat: Turopoljski govori.) Može se predvidjeti da bi potpuniji rječnik užega Habdelićeva zavičaja imao oko 15.000 natuknica.

turopoljski dijalekt; kajkavsko narječje; rječnik; Habdelić

nije evidentirano