hrvatski

Jesu li herbicidi neophodni?

Današnju razinu prinosa poljoprivrednih kultura i današnji stupanj proizvodnje hrane zahvaljujemo visokorodnim sortama i hibridima (genetici i sjemenarstvu), mehanizaciji, mineralnim gnojivima te sredstvima za zaštitu bilja. "Zelena revolucija" je zahvaljujući navedenom od 1960. godine do danas utrostručila proizvodnju hrane i time spasila čovječanstvo od gladi. Naime, danas u gradovima i selima na Zemlji živi više od šest milijardi ljudi i zauzimaju samo 1, 5% kopnenog dijela kugle dok je 36% površine preorano za potrebe proizvodnje hrane. Da je kojim slučajem poljoprivredna prozvodnja ostala na stupnju tehnologije iz 1960. godine, već davno bi bio preoran i ostali dio kopna. S obzirom na to da je današnjim stupnjem tehnologije omogućeno da jedan poljoprivrednik proizvede hranu za stotinu nepoljoprivrednika, zaključujemo da je "zelena revolucija" osim hrane, čovječanstvu omogućila kvalitetniji život, povećanje broja stanovnika u gradovima i omogućila čovjeku bavljenje drugim djelatnostima. Unatoč razvoju gore navedenih znanosti, već 60-ih se javljaju i prvi protivnici primjene kemijskih sredstava u poljoprivredi i predviđaju katastrofične posljedice (Rachel Carson u knjizi "Tiho proljeće"). Naime, kemijske mjere borbe protiv korova lako se provode, jeftinije su, veoma su učinkovite, mogu se obaviti i u slučaju kad druge mjere nije moguće primijeniti. Stoga su one u višestrukoj prednosti pred ostalim mjerama i zbog toga su vrlo dobro prihvaćene od strane poljoprivrednika. Treba, međutim, istaći da su kemijske mjere borbe najopasnije mjere. Njihovom primjenom kontaminiramo tlo, vodu, živežne namirnice i okoliš općenito. Mijenjaju biološku ravnotežu, odnosno remete se prirodni odnosi među živim organizmima. Moguća su i događaju se slučajna i namjerna trovanja ljudi. Ali, zbog današnjeg načina života, moramo prihvatiti činjenicu da su kemijska sredstva "nužno zlo", odnosno da smo prihvativši primjenu pesticida, pristali na kompromis. Zašto? Jer su sve veće potrebe za hranom, jer je sve više ljudi na Zemlji, jer se sve veći broj ljudi bavi nepoljoprivrednim djelatnostima. Stoga jedan poljoprivrednik bez primjene pesticida ne bi mogao proizvesti dovoljno hrane za velik broj nepoljoprivrednika. Na žalost, iako se za pesticide u svijetu utroši 35 milijardi $, uglavnom zbog nepravilne raspodjele hrane, još uvijek gladuje 1, 5 milijardi ljudi. Unatoč prednostima, zbog negativnih strana primjene pesticida, kemijska industrija i znanstvenici širom svijeta traže odgovore u cilju smanjenja unosa pesticida u okoliš, a da pri tome ne umanje prinose, odnosno količinu hrane.

herbicidi ; kemijske mjere ; proizvodnja hrane

nije evidentirano