hrvatski

Leksikalizacija pojma 'najam broda' u općoj i pomorskoj leksikografiji i terminografiji

Rad istražuje i utvrđuje povijesne razloge za činjenicu da korespondentni nazivi u dvama jezicima nemaju isti sadržaj za objekt, odnosno predmet najma. Naime, gotovo u svim ispitivanim jezicima parovi različitih naziva imaju isti, zajednički referent odnosno sadržaj na koji se odnose, npr. Miete – Pacht, hire – lease, najam – zakup. U tome se smislu željelo ispitati mogu li se ti nazivi u suvremenome hrvatskom jeziku razlikovati u upotrebi na temelju sadržaja objekta najma. Proučavanjem suvremenih i povijesnih leksikografskih izvora, rječnika, glosara te tekstualnih korpusa i leksičkih baza podataka zaključuje se da je u općemu jeziku, pa dijelom i u jeziku struke, danas nedovoljno izdiferencirana upotreba leksema iz općega jezika najam i zakup, iako se iz istraženih izvora može zaključiti da je glavno razlikovno obilježje zakupa „uporaba stvari (broda) s ciljem ubiranja plodova“ u odnosu na najam, koji istodobno predstavlja kohiponim i hiperonim leksemu zakup. Međutim, uslijed česte upotrebe ta je razlika danas postala prilično neprozirna te se oba leksema rabe u istome značenju, što svakako nije poželjno za nazivlje pravne, odnosno pomorske i trgovačke struke. S druge strane, u hrvatskome pomorskopravnom vokabularu utvrđen je prilično stabilan leksički skup za pojam NAULUM, koji se sastoji od sljedećih leksema (naziva): (i) brodarski ugovor, (ii) brodarski ugovor na putovanje, (iii) brodarski ugovor na vrijeme, (iv) ugovor o zakupu broda, (v) ugovor o zakupu cijeloga/praznoga broda, (vi) ugovor o zakupu broda s brodovlasnikovom posadom.

kontrastivna analiza, leksikalizacija, pomorska lekskikografija, pomorska terminografija

nije evidentirano