hrvatski

MOGUĆNOST I OPRAVDANOST PONOVNE UPOTREBE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Na svakom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, bilo da se radi o sanitarnim ili industrijskim otpadnim vodama generiraju se određene količine mulja, primarno kroz taloženje u prethodnim i naknadnim taložnicima. Izdvojeni mulj potrebno je adekvatno obraditi na samom uređaju i zbrinuti u okoliš u skladu sa zakonskom regulativom. Konačno odlaganje kanalizacijskog mulja skup je i ekološki osjetljiv postupak s kojim se čak i danas muče gotovo sve razvijene zemlje svijeta. U velikom broju zemalja EU do danas nije cjelovito riješen problem zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje, niti je isti određen propisima, uputama ili smjernicama. Problem zbrinjavanja mulja ne može se, zbog velikog broja varijabli koje utječu na ekonomska i ekološka ishodišta, rješavati na razini lokacije jednog UPOV, već na razini velikih prostornih cjelina (županija i države, pa čak i međudržavnoj razini). Zbog različitih tehnoloških mogućnosti obrade i zbrinjavanja mulja i mogućih negativnih utjecaja na čovjeka i okoliš, znanstvena i stručna javnost svake države trebala bi postići konsenzus na državnoj razini o tome koja su rješenja prihvatljiva i na temelju tog konsenzusa izraditi plan gospodarenja muljem. Od rješenja koja se čine prihvatljivim je svakako ponovna upotreba mulja i njegovih nusproizvoda za različite namjene, odnosno sva ona rješenja u kojima se višekriterijski postižu optimalni rezultati. Konačno zbrinjavanje mulja nije važno isključivo s aspekta zadovoljenja zakonskih propisa, već i s aspekta odabira optimalne koncepcije pročišćavanja otpadnih voda, uključivo i samu obradu mulja. Navedeno je posebno izraženo kroz mogućnosti ponovne upotrebe mulja. U okvirima održivog razvoja, ponovnom upotrebom mulja gotovo u potpunosti se zatvara ciklus pročišćavanja otpadnih voda pri čemu se generiraju zanemarive količine otpadne tvari koje je kao otpadnu tvar potrebno odložiti u okoliš. U većini zemalja EU značajne količine stabiliziranog i dehidriranog mulja se spaljuju. Spaljivanjem mulja generira se pepeo koji je po obujmu tri do pet puta manji od svježeg mulja te ga je također potrebno zbrinuti u skladu sa zakonskom regulativom. Iz dosadašnje svjetske prakse proizlazi više mogućih rješenja ponovne upotrebe mulja i nusprodukata njegove obrade (npr. pepela). U radu će se dati osvrt na različite mogućnosti ponovne upotrebe pepela koji se generira u postupku spaljivanja mulja s UPOV. Posebni naglasak je stavljen na ugradnju pepela u betonskoj industriji. Opisat će se neki od rezultata dosada provedenih istraživanja u okviru svjetske prakse, te će se dati usporedba s rezultatima dobivenim u Hrvatskoj. U radu će se opisati i određeni vidovi problema koji se pojavljuju uz nastojanje za ponovnom upotrebom mulja.

mulj ; otpadne vode ; uređaj za pročišćavanje ; zbrinjavanje mulja ; pepeo

Ovaj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom (7927) "Reuse of sewage sludge in concrete industry - from microstructure to innovative construction products"