hrvatski

TRŽIŠTE PRIRODNOG PLINA U HRVATSKOJ I EUROPI : SADAŠNJE STANJE I PERSPEKTIVE DALJNJEG RAZVOJA

Pitanje energetske sigurnosti pojedinih država, regija ili cijele Europe sigurno je jedno od temeljnih pitanja energetskih politika samih država, energetske politike Europske unije, kao i politike općenito. U današnje vrijeme zategnutih odnosa između Europske unije i Rusije, te neizvijesnošću budućih odnosa od iznimne je važnosti uvođenje novih dobavnih pravaca prirodnog plina prema Hrvatskoj i Europi. Novi dobavni pravci prirodnog plina bitno će povećati investicije u infrastrukturne projekte, dok će istovremeno pozitivno utjecati na samu cijenu i konkurentnost prirodnog plina prema ostalim energentima. Najvažniji infrastrukturni projekt za Hrvatsku je LNG terminal na Krku, a na kojeg se naslanja niz povezanih infrastrukturnih projekata, te Jonsko- jadranski plinovod kao dio Južnog koridora. Status tih projekata, kao Projekata od zajedničkog interesa u strateškim energetskim infrastrukturnim projektima Europske unije, možemo zahvaliti klasifikaciji zemalja centralne Europe, a koje se navode kao države jako osjetljive na poremećaje u opskrbi i jako ovisne o ruskom prirodnom plinu. Realizacija navedenih projekata poboljšati će sigurnost opskrbe i diverzificiranost opskrbnih pravaca, doprinijeti će otvorenosti i konkurentnosti tržišta, ali za profiliranje Hrvatske kao bitnijeg subjekta na energetskoj karti u ovom dijelu Europe morati ćemo raditi i na drugom dijelu infrastrukture, jer infrastruktura ne podrazumjeva samo plinovode i prateću opremu, već je od izuzetne važnosti rad na stvaranju referentnih plinskih i trgovinskih čvorišta, odnosno Virtualnih mjesta trgovanja baziranih na entry-exit systemu, te robnih burzi na kojima je izvedenim instrumentima omogućena trgovina prirodnim plinom.

tržište prirodnog plina; liberalizacija; Hrvatska; Europa; LNG

nije evidentirano