hrvatski

Suvremene metode određivanja alkohola

Alkohol je topiv i u vodi i u mastima, pa vrlo lagano difundira kroz sve biološke membrane. Prema tome, nakon unosa u organizam, alkohol se brzo i potpuno apsorbira duž cijelog gastrointestinalnog trakta (GIT), iako se većinom apsorbira u gornjem dijelu crijeva zbog velike površine. Vrijeme od zadnjeg pića do maksimalne koncentracije u krvi je od 30 do 90 minuta. U osoba praznog želuca, vrlo brzo se približno 20% doze alkohola direktno apsorbira iz želuca. Preostalih 80% se apsorbira brzo i potpuno u gornjem dijelu GIT-a; jedini ograničavajući čimbenik je vrijeme kada se unosi alkohol na prazan želudac. Alkotest Oko 5% konzumiranog alkohola u nepromijenjenom obliku izluči se zrakom iz alveola u koje je stigao difuzijom iz plućnih kapilara. Omjer alkohola u izdahnutom zraku prema krvi je 1 : 2 000 (ili 1:2100 ovisno o proizvođaču). Načelo određivanja temelji se na redukciji Cr6+ u Cr3+ u prisutnosti alkohola. U zataljenoj cjevčici na silikagelu nalaze se kristali kalijeva bikromata navlaženi sumpornom kiselinom. U prisutnosti etanola, Cr6+ se reducira u Cr3+ uslijed čega nastaje zelena boja. Pojava zelene boje ukazuje na pozitivan nalaz alkohola u organizmu. Tvrtka Dräger razvila je dva modela alkometra koji se međusobno razlikuju u izvedbi detektora (model 7010 ima infracrveni detektor, dok model 7310 ima detektor izrađen od poluvodiča kositar(IV)-oksida, a omogućuju digitalno očitavanje koncentracije alkohola u izdahnutom zraku. Alkomat tvrtke Siemens sadrži IR detektor koji kemijski razlikuje aceton, etil acetat, izopropanol, trikloretilen i toluen, na temelju vibracija C-H veza pri 3.4 m. Fotometar očitava koncentraciju etanola u krvi (u g‰ ili g/l) i protok kisika (l/sec), a instrument izračunava krvnu razinu alkohola na osnovu konstantnog omjera krvi/protoka zraka od 2100/l. (količina etanola koja se nalazi u 1 ml krvi odgovara količini etanola koja se nalazi u 2100 ml zraka). Prednosti kvalitativnog određivanja etanola su: (a) neinvazivna tehnika, (b) odmah se dobije rezultat, (c) nema opasnosti o zamjene uzorka, (d) nema potrebe transporta i skladištenja uzorka, (e) smanjuje se troškovi i (f) izdahnuti alkohol je bolji indeks onesposobljenosti tijekom apsorpcijske faze . Nedostaci kvalitativnog određivanja etanola su: (a) analitički rezulatati ovise o fiziološkim varijacijama, (b) tehnika disanja može utjecati na rezultat određivanja, (c) patološka stanja poput plućnih bolesti, groznice i gastro-ezofagealnog refluksa mogu uzrokovati netočne rezultate, (d) acetaldehid, kao i hlapivi ugljikovodici mogu interferirati s etanolom, (e) nema potvrdne analize i (f) analitičke kontrole kvalitete za određivanje izdahnutog etanola nisu dovoljno razvijene...

određivanje alkohol , alkotest, enzimatske metode, GC

nije evidentirano