hrvatski

Tvorba glagolskih neologizama i uklapanje u jezični sustav

Dinamičnost u jeziku rezultat je, s jedne strane, potrebe za međusobnom razumljivošću među govornicima, odnosno pragmatičke je prirode, dok je s druge strane uvjetovana težnjom da se u govoru bude što inovativniji, dosjetljiviji i kreativniji. Oba procesa odraz imaju u nastanku novih riječi, odnosno neologizama od kojih tek manji dio pripada glagolima. U ovom radu utvrdit će se, na primjeru pedesetak glagolskih neologizama nastalih u posljednjih dvadeset godina, uklapaju li se oni u gramatičke kategorije koje se tradicionalno pripisuju glagolima. S tvorbenoga stajališta, proučava se nastaju li novi glagoli od domaćih ili stranih osnova, koji su tvorbeni načini i formanti plodni te koliko se tvorbena obilježja glagolskih neologizama podudaraju s postojećim tvorbenim opisima u hrvatskome jeziku. Nadalje, posebna se pozornost posvećuje kategoriji vida. Naime, među pronađenim glagolskim neologizmima primijećen je velik broj onih koji su dvovidni (skenirati, asemblirati, bekapirati, dajdžestirati), dok su vidski parnjaci nesvršenih glagola, ako postoje, još uvijek izrazito rijetki i stilski obilježeni (dramiti – izdramiti, lajkati – odlajkati, eskortirati − *odeskortirati). Povećanje broja dvovidnih glagola povezuje se s njihovim stranim podrijetlom, odnosno s djelomičnom uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. To se odražava i na (ne)razvedenost glagolskovidskih značenja koja je izravna posljedica nemogućnosti prefiksacije i sufiksacije novih glagola. U radu se proučavaju i valencijska svojstva glagolskih neologizama s posebnim naglaskom na broj i morfosintaktičke značajke njihovih dopuna. Naime, uočeno je da novi glagoli imaju nerazvijenu valentnost što utječe na rečenične modele u kojima se aktualizira tek manji broj dopuna i dodataka. Potrebu za preispitivanjem postojećih modela gramatičkih opisa nametnuli su i primjeri novih povratnih glagola koje je nemoguće opisati tradicionalnom metodologijom (čekirati se, overdozirati se, logirati se). U opisu gramatičkih obilježja glagolskih neologizama u ovome radu nisu zanemareni ni izvanjezični činitelji, odnosno komunikacijski prostori iz kojih potječe većina pronađenih primjera novih glagola. Prostor novih medija oblikuje drukčija pravila priopćavanja što utječe na oblik i gramatička obilježja samih glagola, ali i na sintaktički ustroj rečenica u kojima su oni upotrijebljeni.

glagolski neologizmi; glagolski vid; dvovidnost; valencijska svojstva; morfosintaktička obilježja glagolskih dopuna

nije evidentirano