Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 762214

Analiza mortaliteta dabrova (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i Srbiji


Grubešić, Marijan; Margaletić, Josip; Čirović, Duško; Vucelja, Marko; Bjedov, Linda; Burazerović, Jelena; Tomljanović, Kristijan
Analiza mortaliteta dabrova (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i Srbiji // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 139 (2015), 3-4; 137-143 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Analiza mortaliteta dabrova (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i Srbiji
(Analysis of beaver (Castor fiber L.)mortality in Croatia and Serbia)

Autori
Grubešić, Marijan ; Margaletić, Josip ; Čirović, Duško ; Vucelja, Marko ; Bjedov, Linda ; Burazerović, Jelena ; Tomljanović, Kristijan

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 139 (2015), 3-4; 137-143

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dabar; (Castor fiber); mortalitet; populacija;  uzroci stradavanja; gubici
(Beaver; (Castor fiber); mortality; population; causes casualties; losses)

Sažetak
U sklopu monitoringa dabrova u Hrvatskoj i Srbiji nakon njihove reintrodukcije, evidentiraju se gubici dabrova prema mjestu i vremenu uginuća, uzroku, spolu i starosti jedinke. Podaci se prikupljaju pomoću mreže suradnika, odnosno po evidenciji događaja. Na temelju analize prikupljenih podataka o stradanju dabrova u proteklih 18 godina, uočava se porast stradalih dabrova, osobito nakon porasta populacije i prostornog širenja dabrova, odnosno 10 godina nakon ispuštanja u Hrvatskoj. U promatranom razdoblju u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 111 gubitaka dabrova, dok je u Srbiji taj broj znatno manji i iznosi 36 jedinki. U Srbiji nije primjetan proporcionalni porast stradanja dabrova u odnosu na dinamiku populacije. Najviše dabrova stradava u prometu, 40% u Hrvatskoj i 17% u Srbiji, te nezakonitim lovom i ribolovom 22 % u Hrvatskoj i 19 % u Srbiji. Iznimku čini jedna jedinka koja je stradala uslijed pada stabla na odraslog dabra. Često se kod pronalaska lešine ne može utvrditi uzrok uginuća 21 % u Hrvatskoj i 28 % u Srbiji, U Srbiji je utvrđen značajan udio uginuća zbog bolesti, čak 25% evidentiranih gubitaka. Što se tiče starosne strukture stradalih dabrova najvećim dijelom stradavaju adultne jedinke a potom subadultne, dok je, obzirom na brojne nepotpune informacije, često starost nepoznata. Kada se analizira spol stradalih jedinki, također je nepoznato najviše zastupljeno, što je donekle razumljivo jer ne postoji kod dabra izraženi spolni dimorfizam, a kod utvrđenog spola neznatno više stradava mužjaka. Obzirom na vrijeme stradavanja, najviše jedinki je evidentirano u proljeće i jesen, dok najmanje dabrova stradava tijekom zime. Kao mjere zaštite dabrova u prvom redu poziva se na poštivanje zakonskih propisa vezano za ilegalni lov i ribolov, a stradavanju u prometu moguće je smanjiti ili ponegdje u potpunosti spriječiti postavljanjem žičane ograde uz prometnicu na problematičnim prijelazima. Također se mogu uspješno spriječiti gubici kod radova na vodotocima u području koje nastanjuju dabrovi, da se stručno i tehničko osoblje koje vrši zahvat na uređenju vodotoka educira i orijentira na mjere zaštite dabrova kod izvođenja radova (zaštita nastambi i jedinki od radnih strojeva). Takozvani „opasni“ objekti u koje dabrovi mogu upasti i u njima stradati, mogu se prilagoditi na način da se dabrovima onemogući ulazak u takav prostor ili da se osigura mogućnost izlaska iz takovog prostora. Suštinski zaštita dabrova provodi se dobrom medijskom prezentacijom i informiranje javnosti vezano za dabra i njegov način života, mjerama zaštite i edukacijom građana. Takva direktna komunikacija omogućavaju i jednostavnije prikupljanje podataka o dabrovima, uključujući i podatke o stradalim ili uginulim jedinkama

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0532400-0712 - Utjecaj staništa na prirast i tjelesni razvoj divljači (Marijan Grubešić, )
HRZZ-IP-2013-11-4250 - Uloga biotičkih čimbenika na vitalnost poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u poplavnim šumama Hrvatske (Josip Margaletić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus