Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Analiza mortaliteta dabrova (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i Srbiji (CROSBI ID 218459)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Grubešić, Marijan ; Margaletić, Josip ; Čirović, Duško ; Vucelja, Marko ; Bjedov, Linda ; Burazerović, Jelena ; Tomljanović, Kristijan Analiza mortaliteta dabrova (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i Srbiji // Šumarski list, 139 (2015), 3-4; 137-143

Podaci o odgovornosti

Grubešić, Marijan ; Margaletić, Josip ; Čirović, Duško ; Vucelja, Marko ; Bjedov, Linda ; Burazerović, Jelena ; Tomljanović, Kristijan

hrvatski

Analiza mortaliteta dabrova (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i Srbiji

U sklopu monitoringa dabrova u Hrvatskoj i Srbiji nakon njihove reintrodukcije, evidentiraju se gubici dabrova prema mjestu i vremenu uginuća, uzroku, spolu i starosti jedinke. Podaci se prikupljaju pomoću mreže suradnika, odnosno po evidenciji događaja. Na temelju analize prikupljenih podataka o stradanju dabrova u proteklih 18 godina, uočava se porast stradalih dabrova, osobito nakon porasta populacije i prostornog širenja dabrova, odnosno 10 godina nakon ispuštanja u Hrvatskoj. U promatranom razdoblju u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 111 gubitaka dabrova, dok je u Srbiji taj broj znatno manji i iznosi 36 jedinki. U Srbiji nije primjetan proporcionalni porast stradanja dabrova u odnosu na dinamiku populacije. Najviše dabrova stradava u prometu, 40% u Hrvatskoj i 17% u Srbiji, te nezakonitim lovom i ribolovom 22 % u Hrvatskoj i 19 % u Srbiji. Iznimku čini jedna jedinka koja je stradala uslijed pada stabla na odraslog dabra. Često se kod pronalaska lešine ne može utvrditi uzrok uginuća 21 % u Hrvatskoj i 28 % u Srbiji, U Srbiji je utvrđen značajan udio uginuća zbog bolesti, čak 25% evidentiranih gubitaka. Što se tiče starosne strukture stradalih dabrova najvećim dijelom stradavaju adultne jedinke a potom subadultne, dok je, obzirom na brojne nepotpune informacije, često starost nepoznata. Kada se analizira spol stradalih jedinki, također je nepoznato najviše zastupljeno, što je donekle razumljivo jer ne postoji kod dabra izraženi spolni dimorfizam, a kod utvrđenog spola neznatno više stradava mužjaka. Obzirom na vrijeme stradavanja, najviše jedinki je evidentirano u proljeće i jesen, dok najmanje dabrova stradava tijekom zime. Kao mjere zaštite dabrova u prvom redu poziva se na poštivanje zakonskih propisa vezano za ilegalni lov i ribolov, a stradavanju u prometu moguće je smanjiti ili ponegdje u potpunosti spriječiti postavljanjem žičane ograde uz prometnicu na problematičnim prijelazima. Također se mogu uspješno spriječiti gubici kod radova na vodotocima u području koje nastanjuju dabrovi, da se stručno i tehničko osoblje koje vrši zahvat na uređenju vodotoka educira i orijentira na mjere zaštite dabrova kod izvođenja radova (zaštita nastambi i jedinki od radnih strojeva). Takozvani „opasni“ objekti u koje dabrovi mogu upasti i u njima stradati, mogu se prilagoditi na način da se dabrovima onemogući ulazak u takav prostor ili da se osigura mogućnost izlaska iz takovog prostora. Suštinski zaštita dabrova provodi se dobrom medijskom prezentacijom i informiranje javnosti vezano za dabra i njegov način života, mjerama zaštite i edukacijom građana. Takva direktna komunikacija omogućavaju i jednostavnije prikupljanje podataka o dabrovima, uključujući i podatke o stradalim ili uginulim jedinkama

dabar; (Castor fiber); mortalitet; populacija;  uzroci stradavanja; gubici

nije evidentirano

engleski

Analysis of beaver (Castor fiber L.)mortality in Croatia and Serbia

nije evidentirano

beaver; (Castor fiber); mortality; population; causes casualties; losses

nije evidentirano

Podaci o izdanju

139 (3-4)

2015.

137-143

objavljeno

0373-1332

1846-9140

Povezanost rada

Šumarstvo

Indeksiranost