hrvatski

Izlet u muzej na mala vrata - prema teoriji slikovnice

Dvojezična znanstvena monografija o nacionalnom korpusu slikovnica za djecu koje su tiskali hrvatski muzeji. Slikovnice su istražene, popisane, kategorizirane prema nekoliko kriterija i analizirane s više znanstvenih očišta. Muzejske slikovnice, njih trideset i dvije sakupljene tijekom istraživanja iz svih županija Hrvatske, dosad nezamijećene u znanstvenoj javnosti, tiskane su već tijekom dužega razdoblja od tridesetak godina. One su obično integralni dio ili kasniji produkt složenih i razgranatih muzejskih projekata posvećenih djeci. U uvodu naslovljenom Zašto muzeji tiskaju slikovnice/ Reasons Why Museums Publish Picturebooks iznesena su saznanja o djelatnostima muzeja koja su u suvremenom društvu prepoznata kao okruženja u kojima se provodi informalna edukacija kao dio cjeloživotnog obrazovanja. Obrazloženi su i mjesto muzejske slikovnice u tom kontekstu, i razlozi njena pojavljivanja. U poglavlju naslovljenom O iznenađujuće sadržajnom izletu u muzej – na mala vrata/ About a Suprisingly Meaningful Visit to the Museum – through the „Little Door“ opisani su tijek istraživanja na terenu i suradnja sa Muzejskim dokumentacijskim centrom u Zagrebu, te je izložen temeljni koncept istraživanja koji će se dalje slijediti u knjizi. Donesen je cjeloviti popis sa najvažnijim podacima slikovnica koje će biti analizirane. U poglavlju naslovljenom Hrvatska muzejska slikovnica kao čuvar baštine/ The Croatian Museum Picturebook as a Heritage Preserver istražene su njihove strukturne, tematske, jezične i likovne osobitosti, predložena je prva tipologija hrvatskih muzejskih slikovnica i postavljene granice razlikovanja prema drugim muzejskim publikacijama (vodičima, katalozima, radnim materijalima i dr.) koje se tiskaju za djecu. Tipologija muzejskih slikovnica orijentirana na tekst ponudila je razlikovanje slikovnica koje u prvome redu promiču vrijednosti postava određenog muzeja ; onih koje su orijentirane manje na promicanje postava muzeja a više na neki aspekt hrvatske baštine ; slikovnica popularno znanstvene tematike (prvenstveno edukativnih) ; biografskih slikovnica o znamenitim osobama ; slikovnica slovarica (glagoljaških i latiničkih) ; slikovnica igračaka u svrhu razvijanja jezičnog izražavanja i mašte ; slikovnica dječjih radova ; djela na granici slikovnice i ilustrirane knjige. U poglavlju naslovljenom Slikovnica – složena igra/ The Picturebook – a Complex Game analizom istih slikovnica s obzirom na likovnost ponuđena je podjela prema kriterijima potpuno promišljenog cjelovitog autorskog koncepta slikovnice ; dizajnerskog koncepta ; tradicionalnog pristupa ; uporabe dječjih radova kao ilustracija. Svaka od tih skupina analizirana je zasebno. U poglavlju naslovljenom Slikovnica i jest i nije dječja knjiga/ The Picturebook Is Not Just Another Children's Book vizura je usmjerena prema spoznajnim i emocionalnim fenomenima koje uzrokuju slikovne prezentacije sadržaja kroz povijest, te ludizam suvremenog „urastanja“ medija u nastajanje slikovnica. U knjizi je istaknut pogled na slikovnicu prvenstveno kao na umjetničku činjenicu (što je bitan analitički kriterij i primarno je veže za muzej kao ustanovu), ali i na povijesni, pedagoški i kulturološki aspekt korpusa o kojemu je riječ. Na kraju knjige je oduži (P)opis slikovnica/ Picturebooks list o kojima je riječ sa ilustracijama naslovnica, pripadajućim opširnim podacima o broju i imenima sudionika koji su ih stvarali, projektima čiji su integralni dio, prevoditeljima i drugim suradnicima, itd.

muzejska slikovnica ; tipologija ; hrvatska baština

Znanstveni doprinos knjige sadržan je u tome što je riječ o prvom cjelovitijem proučavanju nacionalnog korpusa muzejske slikovnice, s umjetničkog i teorijskog stanovišta. Dosad je izašla samo jedna publikacija u kojoj se one spominju, ali u kontekstu sveukupnih izdanja muzeja za djecu i mlade, koja su vrlo raznovrsna i najčešće primarno pedagoški i didaktički profilirana. Istraživanje je odobreno na natječaju Sveučilišta u Zagrebu i podržano financijski, te je rezultiralo ovom knjigom. Provedeno je na području cjelokupnog teritorija Hrvatske, tj. svih županija. S obzirom na knjižno razvijenije i veće europske zemlje, u Hrvatskoj je sakupljen respektabilno velik broj tiskanih nuzejskih slikovnica (32), koje su u knjizi popisane, kategorizirane i detaljno predstavljene. Ostvarena je značajna suradnja sa muzejima diljem Hrvatske. Budući da ova izdanja najčešće nisu dostupna u knjižnicama niti na drugim javnim mjestima osim u muzejima, te (djelomice) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu, knjiga je jedina znanstvena i stručna publikacija gdje se može naći cjel