hrvatski

Analiza strukture rashoda lokalnih jedinica prema funkcijskoj klasifikaciji

Cilj ovog rada je utvrditi na koji su način lokalne jedinice trošile svoja sredstva te uočiti sličnosti i razlike medu njima na temelju rashoda prema funkcijskoj klasifikaciji. Rashodi se tako dijele u 10 kategorija: opće javne usluge, obranu, javni red i sigurnost, ekonomske poslove, zaštitu okoliša, unapređenje stanovanja i zajednice, zdravstvo, rekreaciju, kulturu i religiju, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Analizom strukture funkcijskih rashoda iz 2002. i 2010. doznaje se kako gradovi i općine najviše sredstava izdvajaju za opće javne usluge, unapređenje stanovanja i zajednice te ekonomske poslove, a županije na obrazovanje i zdravstvo. Ne postoji razlika u strukturi rashoda između ove dvije godine. Lokalne jedinice grupiraju se po sličnosti klasterskom analizom s obzirom na rashode prema funkcijskoj klasifikaciji po stanovniku i indeksu razvijenosti. Županije, gradovi i općine su analizirani odvojeno zbog svojih različitih funkcija. Županije su podijeljene u klastere prema geografskom položaju gdje se po većoj razvijenosti izdvojio priobalni dio Hrvatske, a po nižoj istočni dio i Lika. Kod gradova je došlo do slične podjele gdje je geografski položaj također igrao važnu ulogu. Zbog velikog broja općina i varijabli po kojima su grupirane klasterskom analizom, općine unutar klastera se međusobno jako razlikuju što podjelu ne čini reprezentativnom. Nadalje se promatra postoji li veza između onih rashoda koji čine najveće stavke u strukturi funkcijskih rashoda i socio-ekonomskih pokazatelja poput broja stanovnika, stope obrazovanosti i prosječnog broja zaposlenih u tijelima i kod korisnika. Pokazana je negativna linearna veza između rashoda za obrazovanje i stope obrazovanosti kod županija te pozitivna linearna veza između ukupnih rashoda po stanovniku i indeksa razvijenosti kod gradova. Veza ne postoji između rashoda za opće javne usluge i prosječnog broja zaposlenih u tijelima i kod korisnika za gradove te rashoda za unapređenje stanovanja i zajednice i broja stanovnika za općine. Ovaj rad može poslužiti kao okvir za daljnju detaljniju analizu koja se može napraviti posebice za općine. Svakako bi trebalo smanjiti broj varijabli i promatrati lokalne jedinice kroz duži period od nekoliko godina kako bi rezultati bili što bolji.

rashodi lokalnih jedinica; Hrvatska

nije evidentirano