hrvatski

Dostupnost informacija o proračunima odabranih hrvatskih gradova – analiza rashoda za kulturu

Tema ovog rada je istraživanje o dostupnosti informacija o lokalnim proračunima. Istraživanje je obuhvatilo 33 hrvatska grada koja su preuzela decentralizirane funkcije. Provjerava se kako običan građanin može doći do financijskih dokumenata (konkretno, proračuna) tih gradova. Istaknuto je nekoliko problema s kojima se građani pri tome mogu susresti. Kako bi se provjerilo kakva je dostupnost konkretnih podataka iz proračuna koji mogu zanimati građane, ovaj rad prikazuje analizu rashoda za kulturu. Analizirani gradovi se uspoređuju s obzirom na rashode za kulturu, rashode za kulturu po stanovniku, udio rashoda za kulturu u ukupnim rashodima i slično. Zbog velikog odstupanja podataka za grad Zagreb u odnosu na ostale gradove, analiza za taj grad se provodi posebno. Kao dodatna varijabla u analizu se uvodi stranačka struktura. Gradovi se grupiraju prema većinskoj stranci na vlasti te se rashodi za kulturu analiziraju i u tom smislu. Iako je podjela na ljevicu i desnicu u Hrvatskoj dosta upitna, pokušava se utvrditi koja strana ulaže više sredstava u kulturu. Rezultati ove analize pokazuju da ljevica izdvaja nešto više iznose za kulturu po stanovniku nego desnica. Podaci se pokušavaju prilagoditi linearnom regresijskom modelu, a ta prilagodba je ujedno i polazna pretpostavka za ispitivanje povezanosti broja stanovnika i rashoda za kulturu. Pronađena je jaka pozitivna veza između spomenutih varijabli. Kako bi se gradovi grupirali po sličnosti s obzirom na rashode za kulturu po stanovniku i ukupne rashode po stanovniku, provodi za klasterska analiza. Grupiranje gradova prema tim varijablama rezultiralo je pronalaskom parova najsličnijih gradova. Uočena je zanimljiva povezanost skupine gradova u pojedinom klasteru i njihovog geografskog položaja pa se rezultati interpretiraju i u tom smislu. Prvi klaster obuhvaća većinu gradova kontinentalne Hrvatske koji, uglavnom, imaju niže promatrane rashode nego gradovi ostalih regija. U drugom klasteru prevladavaju gradovi primorske i istarske regije, dok su se u treći klaster smjestili gradovi istarske regije koji se odlikuju najvišim iznosima.

lokalni proračuni; rashodi; Hrvatska

nije evidentirano