hrvatski

Analiza održivosti javnog duga u Republici Hrvatskoj

Osnovni cilj ovog rada jest razmatranje održivosti hrvatskog javnog duga u razdoblju do 2013. godine, što se testira primjenom tri različita analitička pristupa. Statička analiza pretpostavlja da do promjene javnog duga dolazi zbog utjecaja ostvarenoga primarnog deficita, realnog rasta BDP-a i realne kamatne stope. Ta je pretpostavka djelomično oslabljena uvođenjem varijable prilagodbe toka duga u statističkoj analizi kretanja javnog duga. Projekcije prilagodbe toka duga izvode se iz projekcija primarnog deficita, zbog relativno snažne negativne korelacije tih dviju varijabli u prošlosti, dok je projekcija realne stope rasta BDP-a i realne kamatne stope znatno pojednostavnjena. Dinamička analiza dodatno oslabljuje pretpostavke dekompozicijom promjene javnog duga na četiri glavna toka, zajedno sa svim potrebnim ključnim varijablama. Glavna testirana hipoteza jest da udio javnog duga u hrvatskom BDP-u do 2013. ne prelazi maastrichtskim kriterijem propisanu granicu održivosti od 60%, što je u konačnici ovim analizama i potvrđeno.

public debt; fiscal sustainability; deficit; stress tests; croatian economy

nije evidentirano