Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline (CROSBI ID 12880)
Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Dizdar, Marko
Maras, Marko ; Deskar, Kristina
hrvatski
Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline
Srednjolatenska materijalna ostavština Skordiska danas je gotovo u potpunosti poznata na osnovi istraživanja groblja te brojnih slučajnih nalaza koji također najvjerojatnije potječu iz uništenih grobnih cjelina. Posebno se to odnosi na brojne nalaze iz Srijema i istočne Slavonije koji su prikupljeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća te su dospjeli u Arheološki muzej u Zagrebu. Istovremena su naselja nepoznata, iako posljednje analize metalnih i keramičkih nalaza s utvrđenih naselja ukazuju kako je život na njima zasigurno započeo tijekom srednjeg latena, no vrhunac razvoja dosegnut je tijekom kasnog latena. Trenutno nije poznat veći broj zatvorenih grobnih cjelina s groblja Skordiska koje se mogu datirati u srednji laten. Posebno se to odnosi na dokumentirane ženske grobove koji se svi od reda mogu datirati u LT C1: grobovi 4, 6, 7, 9, 26 i 27 iz Osijeka, zatim grob 34 s Karaburme, grob 28 s Rospi Ćuprije, grob 1 s Feudvara te grob s nalazišta Vršac-At koji zasad predstavlja najbogatije opremljeni ženski srednjolatenski grob Skordiska. S druge strane, istovremeni muški ratnički grobovi poznati su u nešto većem broju (Karaburma, Ritopek, Rospi Ćuprija, Brestovik, Ćirikovac, Mislođin, Vučedol, Čubarsko brdo) te se također datiraju u LT C1, dok LT C2 zasad pripadaju samo grob iz Odžaka te grobovi s nepoznatog nalazišta u Srijemu. Ipak, spektar oblika ženske srednjolatenske nošnje i nakita Skordiska, pored spomenutih malobrojnih sačuvanih grobnih cjelina, dobro nadopunjuju nalazi s groblja u Dalju, Kupinovu, Boljevcima, Novim Banovcima, Surčinu te s drugih nalazišta koji jasno ukazuju na sličnosti oblika nošnje i nakita s nalazištima u ostalom dijelu Karpatske kotline, što je već primjećeno i tijekom ranog latena. Posebno se dobro primjećuje povezanost nalazišta smještenih uz Dunav i Dravu u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu s onima u zapadnoj Mađarskoj.
Skordisci ; mlađe željezno doba ; latenska kultura ; groblja ; ženska nošnja ; nakit ; identitet ; Karpatska kotlina
nije evidentirano
engleski
The Middle La Tène Women Costume of the Scordisci – The Identity of the Protohistoric Community in the Southern Carpathian Basin
Srednjolatenska materijalna ostavština Skordiska danas je gotovo u potpunosti poznata na osnovi istraživanja groblja te brojnih slučajnih nalaza koji također najvjerojatnije potječu iz uništenih grobnih cjelina. Posebno se to odnosi na brojne nalaze iz Srijema i istočne Slavonije koji su prikupljeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća te su dospjeli u Arheološki muzej u Zagrebu. Istovremena su naselja nepoznata, iako posljednje analize metalnih i keramičkih nalaza s utvrđenih naselja ukazuju kako je život na njima zasigurno započeo tijekom srednjeg latena, no vrhunac razvoja dosegnut je tijekom kasnog latena. Trenutno nije poznat veći broj zatvorenih grobnih cjelina s groblja Skordiska koje se mogu datirati u srednji laten. Posebno se to odnosi na dokumentirane ženske grobove koji se svi od reda mogu datirati u LT C1: grobovi 4, 6, 7, 9, 26 i 27 iz Osijeka, zatim grob 34 s Karaburme, grob 28 s Rospi Ćuprije, grob 1 s Feudvara te grob s nalazišta Vršac-At koji zasad predstavlja najbogatije opremljeni ženski srednjolatenski grob Skordiska. S druge strane, istovremeni muški ratnički grobovi poznati su u nešto većem broju (Karaburma, Ritopek, Rospi Ćuprija, Brestovik, Ćirikovac, Mislođin, Vučedol, Čubarsko brdo) te se također datiraju u LT C1, dok LT C2 zasad pripadaju samo grob iz Odžaka te grobovi s nepoznatog nalazišta u Srijemu. Ipak, spektar oblika ženske srednjolatenske nošnje i nakita Skordiska, pored spomenutih malobrojnih sačuvanih grobnih cjelina, dobro nadopunjuju nalazi s groblja u Dalju, Kupinovu, Boljevcima, Novim Banovcima, Surčinu te s drugih nalazišta koji jasno ukazuju na sličnosti oblika nošnje i nakita s nalazištima u ostalom dijelu Karpatske kotline, što je već primjećeno i tijekom ranog latena. Posebno se dobro primjećuje povezanost nalazišta smještenih uz Dunav i Dravu u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu s onima u zapadnoj Mađarskoj.
Scordisci ; Late Iron Age ; La Tene Culture ; cemeteries ; female costume ; jewellery ; identity ; Carpathian basin
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Zagreb: Institut za arheologiju
2020.
978-953-6064-22-9
416
Monografije Instituta za arheologiju;
objavljeno