Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 761898

Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline


Dizdar, Marko
Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline, Zagreb: Institut za arheologiju, 2015 (monografija)


Naslov
Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline
(The Middle La Tène Female Costume of the Scordisci – Identity of the Protohistoric Community in the Southern Carpathian Basin)

Autori
Dizdar, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut za arheologiju

Grad
Zagreb

Godina
2015

Stranica
364

ISBN
978-953-6064-22-9

Ključne riječi
Skordisci; mlađe željezno doba; latenska kultura; groblja; ženska nošnja; nakit; identitet; Karpatska kotlina
(Scordisci; Late Iron Age; La Tene Culture; cemeteries; female costume; jewellery; identity; Carpathian basin)

Sažetak
Srednjolatenska materijalna ostavština Skordiska danas je gotovo u potpunosti poznata na osnovi istraživanja groblja te brojnih slučajnih nalaza koji također najvjerojatnije potječu iz uništenih grobnih cjelina. Posebno se to odnosi na brojne nalaze iz Srijema i istočne Slavonije koji su prikupljeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća te su dospjeli u Arheološki muzej u Zagrebu. Istovremena su naselja nepoznata, iako posljednje analize metalnih i keramičkih nalaza s utvrđenih naselja ukazuju kako je život na njima zasigurno započeo tijekom srednjeg latena, no vrhunac razvoja dosegnut je tijekom kasnog latena. Trenutno nije poznat veći broj zatvorenih grobnih cjelina s groblja Skordiska koje se mogu datirati u srednji laten. Posebno se to odnosi na dokumentirane ženske grobove koji se svi od reda mogu datirati u LT C1: grobovi 4, 6, 7, 9, 26 i 27 iz Osijeka, zatim grob 34 s Karaburme, grob 28 s Rospi Ćuprije, grob 1 s Feudvara te grob s nalazišta Vršac-At koji zasad predstavlja najbogatije opremljeni ženski srednjolatenski grob Skordiska. S druge strane, istovremeni muški ratnički grobovi poznati su u nešto većem broju (Karaburma, Ritopek, Rospi Ćuprija, Brestovik, Ćirikovac, Mislođin, Vučedol, Čubarsko brdo) te se također datiraju u LT C1, dok LT C2 zasad pripadaju samo grob iz Odžaka te grobovi s nepoznatog nalazišta u Srijemu. Ipak, spektar oblika ženske srednjolatenske nošnje i nakita Skordiska, pored spomenutih malobrojnih sačuvanih grobnih cjelina, dobro nadopunjuju nalazi s groblja u Dalju, Kupinovu, Boljevcima, Novim Banovcima, Surčinu te s drugih nalazišta koji jasno ukazuju na sličnosti oblika nošnje i nakita s nalazištima u ostalom dijelu Karpatske kotline, što je već primjećeno i tijekom ranog latena. Posebno se dobro primjećuje povezanost nalazišta smještenih uz Dunav i Dravu u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu s onima u zapadnoj Mađarskoj, o čemu već dobro svjedoči nalaz ranolatenske fibule tipa Bölcske iz Vukovara. Ove se fibule pojavljuju u najvećem broju na nalazištima u zapadnoj Mađarskoj i jugozapadnoj Slovačkoj, sve do Moravske te na istoku do Transilvanije, pri čemu se najjužniji nalaz zasad smatra upravo fibula iz Vukovara. Rasprostranjenost spomenutog oblika fibule ukazuje na smještaj radionica za njihovu izradu u srednjem Podunavlju. Sličnu povezanost potvrđuje i brončana nanogvica iz Vukovara s usporedbama u Češkoj i Moravskoj. S istog prostora pristižu i narukvice od sapropelita koje se pojavljuju tijekom ranog i srednjeg latena (LT B2-C1). Isto tako, neki oblici karakteristični su za prostor položen uz Dunav, poput brončanih pojasa sastavljenih od lira i/ili pravokutnih članaka, zatim nanogvice tipa Osijek, željezni pojasi od uvijenih članaka kao i astragalni pojasi. Staklene narukvice grupa 1 i 15 također jasno pokazuju kontakte sa srednjim Podunavljem tijekom LT C1. S druge strane, nalazišta u istočnom Srijemu i sjevernoj Srbiji pokazuju povezanost s onima u Potisju, pa se tako za pojedine ranolatenske oblike, poput narukvice ili kopljaste kopče iz Pećina, izravne usporedbe nalaze na grobljima u sjeveroistočnom dijelu Karpatske kotline. Pojedini oblici, poput željeznih pojasa od dvostrukih uvijenih članaka, također ukazuju na veze s Potisjem i Transilvanijom, uostalom kao i neke od fibula iz groba u Vršcu. S druge strane, strane, sastavni dio ženske nošnje Skordiska tijekom LT C1 predstavljaju i pojedini široko rasprostranjeni oblici na cijelom prostoru Karpatske kotline kao što su brončane fibule s osmičastim petljama na nožici ili brončane nanogvice s tri ili četiri kalote.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za arheologiju, Zagreb

Profili:

Avatar Url Marko Dizdar (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Dizdar, Marko
Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline, Zagreb: Institut za arheologiju, 2015 (monografija)
Dizdar, M. (2015) Ženska srednjolatenska nošnja Skordiska – Identitet protopovijesne zajednice na jugu Karpatske kotline. Zagreb, Institut za arheologiju.
@book{book, author = {Dizdar, M.}, year = {2015}, pages = {364}, keywords = {Scordisci, Late Iron Age, La Tene Culture, cemeteries, female costume, jewellery, identity, Carpathian basin}, isbn = {978-953-6064-22-9}, title = {The Middle La T\`{e}ne Female Costume of the Scordisci – Identity of the Protohistoric Community in the Southern Carpathian Basin}, keyword = {Scordisci, Late Iron Age, La Tene Culture, cemeteries, female costume, jewellery, identity, Carpathian basin}, publisher = {Institut za arheologiju}, publisherplace = {Zagreb} }