hrvatski

Ihtiofauna Parka prirode Kopački rit

Poplavna i močvarna područja jedna su od najbogatijih po pitanju biološke raznolikosti. Nastanjuju ih mnoge vrste i čine vrlo kompleksne hranidbene mreže. Uloga riba u funkcioniranju tih mreža je golema i tek je nedavno do kraja prepoznata. Ribe imaju ključnu ulogu u povezivanju viših i nižih trofičkih kategorija unutar hranidbene mreže, kao i različitih hranidbenih mreža kopnenih i vodenih ekosustava. Također, osiguravaju kruženje ugljika unutar vodenih ekosustava i recikliranje minerala i nutrijenata, te normalan proces sedimentacije. Brojnost i sastav unutar ihtiocenoze nekog staništa može ukazivati na stanje kvalitete vode. Park prirode Kopački rit veliko je poplavno i močvarno područje u trokutu što ga zatvaraju Drava i Dunav. Flora i fauna ovoga područja istražuju se dugi niz godina, međutim, neke skupine, poput riba, slabo su istražene. Posljednji podatci o ihtiofauni Posebnog zoološkog rezervata unutar Parka potječu iz 80- ih godina prošloga stoljeća, dok za područje Parka izvan Posebnog zoološkog rezervata niti ne postoje objavljeni podatci. Iz tog je razloga u jesen 2009. godine, uz kraći prekid, započeto sustavno istraživanje riba u i izvan područja Posebnog zoološkog rezervata Parka prirode Kopački rit. Istraživanje je nastavljeno u jesen 2013. godine te traje i dalje. Preliminarni podatci govore o velikoj brojnosti riba. Ustanovljena je prisutnost 23 vrste iz osam porodica, a ukupan broj ulovljenih jedinki iznosio je 4957. Očekivano, najzastupljenija je porodica Cyprinidae s 14 vrsta, a slijede ju porodice Cobitidae i Percidae s po dvije vrste. Ostale porodice bile su zastupljene s jednom vrstom. Dominirala je krupatica, Blicca bjoerkna (L., 1758.), s 38.4%, a slijedile su uklija, Alburnus alburnus (L., 1758.), sa 17.3% i babuška, Carassius gibelio (Bloch, 1782.), s 15.8%. Babuška je ujedno bila i najbrojnija alohtona vrsta, a brojnost joj je nešto manja nego je utvrđena drugim istraživanjima provedenim u Kopačkom ritu u ovom vremenskom periodu. Uz babušku, utvrđena je prisutnost još tri alohtone vrste. Ukupan udio jedinki alohtonih vrsta iznosio je 18.2%.

poplavno područje ; Dunav ; ribe ; Cyprinidae ; Blicca bjoerkna ; Carassius gibelio

nije evidentirano