hrvatski

Od arhivske prašine do glazbenog podija: izvori i posrednici

Kad se govori o glazbi, redovito se misli na skladatelje i njihova djela, a do neke mjere i na izvoditelje glazbe koji su pak često percipirani kao zvijezde. Međutim, da bi se cijeli glazbeni „pogon“ mogao nesmetano razvijati, potrebna je dobro organizirana glazbena infrastruktura koja omogućuje da glazba dopre do svoga krajnjeg i glavnog korisnika – publike. U tome procesu sudjeluju i oni koji obrazuju skladatelje i interprete, oni koji djela skladatelja umnažaju za izvedbu, zatim oni koji grade glazbala na kojima će se muzicirati i mnogi drugi. Kada je pak riječ o starijim glazbenim izvorima, takvi su posrednici često ona karika koja opskrbljuje i raznim dodatnim podacima u procesu stvaranja slike glazbenog života pojedine sredine, profila određenog skladatelja, ili konteksta nastanka i izvedbe glazbenog djela. U takvome istraživanju „zaboravljenih slučajeva“ danas sudjeluju muzikolozi, specijalizirani za pojedina razdoblja ili glazbena područja. Da bi se rasvijetlila uloga i važnost tih posrednika između pronađenoga glazbenog izvora i mogućeg korisnika, u prilogu se prati put glazbenog materijala od mjesta njegove pohrane, preko načina istraživanja, do njegove prezentacije. Pritom se koriste konkretni primjeri iz glazbenih zbirki u Hrvatskoj kako svjetovnih (npr. muzeji, arhivi, knjižnice, različita društva), tako i sakralnih (npr. samostani, crkve), a izlaganje će biti popraćeno odgovarajućim ilustracijama sakupljenih radom muzikologa iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe.

glazbene zbirke; glazbeni arhivi. glazbeni izvori; obrada izvora; posrednici

Rad je prezentiran na Međunarodnom simpoziju Glazba u muzeju/muzeji glazbe održanom od 16.-18.10.2013.g., Zagreb, Hrvatska ; objavljen sažetak na engleskom jeziku.