hrvatski

Višejezičnost i strah od stranog jezika

Istraživanja straha od stranog jezika potvrdila su povezanost mnogobrojnih i različitih varijabli, kao što su osobine ličnosti, spol, dob, jezična darovitost, duljina učenja, stupanj izloženosti jeziku u neformalnom kontekstu, razredno ozračje, nastavnik i dr. s ovim čestim fenomenom u nastavi. Budući da je većina istraživanja u hrvatskom obrazovnom kontekstu provedena za jezike kojima su učenici i studenti više izloženi, a to su engleski i njemački, cilj ovog istraživanja bio je ispitati strah od romanskih jezika, i to talijanskog i portugalskog. Ispitanici su bili studenti preddiplomskog i diplomskog studija Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ukupno njih 103, višejezičari, visokomotivirani i s višegodišnjim iskustvom učenja stranih jezika. Istraživanje je provedeno pomoću upitnika CROEFLA (Mihaljević Djigunović i dr. 2004) konstruiranog u svrhu ispitivanja straha od stranog jezika u hrvatskom obrazovnom kontekstu. Rezultati usporedne analize za talijanski i portugalski ukazuju da veća izloženost stranom jeziku prije upisa na studij ne rezultira nužno i smanjenjem straha od upotrebe tog jezika u sveučilišnoj nastavi. Ostale ispitane varijable poput iskustva u učenju stranih jezika, u smislu poznavanja većeg broja jezika, nisu se pokazale značajnima u smanjenju razine straha od jezika u kontekstu sveučilišne nastave dok su se relevantnima pokazale varijable kontakta s izvornim govornicima i duljina studiranja.

strah od stranog jezika ; višejezičnost ; talijanski jezik ; portugalski jezik ; CROEFLA

nije evidentirano