hrvatski

Utjecaj obrade otpadnih voda na kvalitetu zraka

Svakodnevnom uporabom vode iz vodoopskrbnih sustava u različite svrhe nastaju promjene u njezinom fizikalnom, kemijskom i biološkom sastavu, tj. Dolazi do njezinog onečišćenja. Takva onečišćena ili tzv. Otpadna voda može se ispustiti u okoliš tek nakon što se pročisti u odgovarajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). Iako je uloga uređaja primarno pozitivna, budući da im je svrha uklanjanje onečišćenja iz otpadnih voda te time omogućavanje nastavka neškodljive primjene pročišćene vode za daljnje različite namjene i njezine neškodljivosti po okoliš, ipak postoji i određeni negativni utjecaj uređaja koji se odražava u odnosu na okoliš te posebno na stanovništvo koje živi u blizini uređaja. Takvi negativni utjecaji posebno djeluju na kvalitetu zraka u blizini uređaja, a izraženi su u obliku neugodnih mirisa, uzrokovanih povećanom koncentracijom plinova koji su prisutni pri obradi otpadnih voda – amonijak, sumporovodik, merkaptani i sl. Njihova koncentracija se prati, sukladno propisanoj dinamici, provedbom odgovarajućih mjerenja u području utjecaja uređaja. Izvori navedenih onečišćenja uglavnom su imisije iz otvorenih površina uređaja (ulazni kolektori, aeracijski bazeni, taložnici mulja, odlagališta mulja, biofilteri, itd.), a vrlo značajan utjecaj imaju i emisije iz postrojenja za sušenje otpadnog mulja, ukoliko postoje kao dio uređaja. Problematika narušene kvalitete zraka u blizini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda regulirana je okolišnim propisima, prije svega Zakonom o zaštiti zraka i ostalih propisa na temelju njega. U fazi procjene utjecaja na okoliš ili ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša propisuju se mjere zaštite okoliša u području zaštite zraka koji se u pravilu odnose na tehničko održavanje uređaja. Nadzor primjene navedenih propisa u području zaštite zraka i provedbu propisanih mjera provodi inspekcija zaštite okoliša. Tijekom 2013. Godine inspekcija je provela nadzor nad jedanaest uređaja na području Republike Hrvatske. Na primjeru nadzora jednog uređaja većeg kapaciteta (200.000 ES) ukazano je u kojim uvjetima i na kojim mjestima očekivano mogu nastati neugodni mirisi, te koje mjere je potrebno poduzeti da se negativan utjecaj u potpunosti ukloni ili barem umanji.

obrada otpadnih voda ; kvaliteta zraka

nije evidentirano