hrvatski

Značaj konoplje u tekstilnim proizvodima

Posljednjih šezdesetak godina konoplja je u mnogim zemljama nepravedno zapostavljena i demonizirana. Njezin potencijal uporno se zanemaruje, a njena mogućnost primjene je toliko široka da se proteže kroz nekoliko različitih industrija. Neke države su ipak prepoznale potencijal konoplje i održivost ovakve industrije. Konoplja je jednogodišnja biljka s malim zahtjevima pri uzgoju, te nije potrebna zaštita štetnim sredstvima, što je s ekološkog aspekta vrlo pozitivno. U prvoj polovici 20. stoljeća, u doba najintenzivnijeg uzgoja konoplje u svijetu, industrijska prerada konoplje doživjela je uspon, a konoplja je dobila status biljke budućnosti. Prema statističkim podacima 1937. godine u Europi je 930000 hektara bilo zasijano konopljom za industrijske svrhe (od toga u kraljevini Jugoslaviji 55000 ha, 87000 ha Italiji, 610000 ha SSSR, itd.)[1]. Konoplja se sijala i uzgajala na malim površinama, za privatne potrebe, a gotovo svaka kuća imala je alate i sprave za obradu konoplje i izradu tkanine. No, zbog različitih ekonomskih utjecaja i pogodovanja određenim interesnim skupinama, zaustavljen je strelovit rast i razvoj iskorištavanja konoplje (stabljike i sjemena) u automobilskoj industriji, u proizvodnji lijekova, građevinarstvu, industriji papira. Početkom 21. stoljeća uslijed spoznaje o smanjenim rezervama fosilnih goriva, mnogim štetnim pojavama, pojačava se interes i briga za okoliš, te među ostalim i konoplja ponovno se probija prema vrhu da zauzme svoju visoku poziciju primjenjivosti, jer ipak od nje (ili s njom) može se proizvesti oko 25 000 proizvoda. Za područje tekstila posebno je zanimljiva stabljika konoplje iz koje se posebnim postupcima izdvoje vlakna za: fine pređe, užad, netkane tekstilije i tvorevine potrebne pri izradi kompozitnih materijala.

prerada industrijske konoplje; proizvodi od konoplje; tekstilni materijali; užad; kompozitni materijali

nije evidentirano