hrvatski

Fra Roger Bacon. Zbornik radova s Prvoga znanstvenog skupa „Franjevački velikani“

Prvi izlagač bio je mr. sc. fra Rozo Brkić koji je izložio temu »Sveti Franjo i studij«. U svom izlaganju fra Rozo je naglasio da »Franjin odnos prema studiju nije ni malo zahvalno obraditi te je naglasio kako je »pitanje studija na jednoj znanstvenoj razini prvi pokrenuo sv. Bonaventura Banjoređanski.« Drugo izlaganje održao je mr. sc. fra Daniel Patafta koji je u svome izlaganju prikazao vrijeme i život Rogera Bacona. Prvi dio svoga izlaganja fra Daniel je posvetio vremenu u kojem je živio fra Roger Bacon, naglasivši razvoj učilišta u tom vremenu Srednjega vijeka. Prof. dr. sc. fra Mile Babić održao je izlaganje na temu »Praktični intelekt uzvišeniji od spekulativnog kod Rogera Bacona«. U svom izlaganju dr. Babić je istaknuo da je »sam naslov doslovni prijevod Baconove definicije što predstavlja vrhunac njegove misli i svojevrsnu revoluciju u tadašnjoj spekulaciji. Baconova misao je predstavljala obrat u dotadašnjoj filozofiji s obzirom na Aristotela, što svakako predstavlja novitet i revolucionarni pravac na kojem se gradi filozofsko promišljanje do danas.« Izlaganje prof. dr. sc. Stipe Kutleše bilo je o temi »Roger Bacon i počeci eksperimentalne znanosti«. Dr. Kutleša je predstavio smjer razvoja novovjekovne znanosti »koja iako prema današnjim stajalištima počinje u 16. i 17. stoljeću, ipak treba biti smještena u vrijeme života i rada Rogera Bacona.« Dr. Kutleša je svoje izlaganje završio govorom o fazama za induktivno zaključivanje spomenuvši »opće tvrdnje koje u takvoj spekulaciji mogu pomoći a koje su ujedno novost koju na poseban način uvodi Roger Bacon« i time zaključio da »eksperimentalna znanost služi kao oruđe za korištenje drugim znanostima i to kao oruđe koje tim znanostima omogućuje da otkriju ono što im je inače skriveno i što bi im bez eksperimentalne metode ostalo nepoznato«, te je na kraju naglasio da je »prema Baconu matematika nužna za istraživanje prirode, pa se onda Rogera Bacona ne samo po pitanju eksperimentalne znanosti, nego i po pitanju matematike u znanosti staviti ispred 16. stoljeća i ispred Galileja jer je Roger Bacon i eksperimentalnu metodu i matematiku postavio kao poseban sustav prije Galileja.« Potom je izlaganje imao fizikalni kemičar prof. dr. sc. Stanko Uršić o temi: »Tvari i mijene tvari: u obzoru Rogera Bacona i danas«. U svome je izlaganju prof. Uršić odgovorio na sljedeća pitanja: »a) što Roger Bacon tvrdi o tvarima b) što tvrdi o mijenama tvari c) o vjerojatnim ishodištima prihvaćanja i interpretacije alkemijskih postavki.« Govorio je o Baconovom shvaćanju alkemije, o prirodnim principima i nastanku minerala, o nastanku minerala i o »kamenu mudraca«. Na kraju je dr. Uršić istaknuo da je Roger Bacon bio »ispred svog vremena i naš suvremenik jer je sve stvari išao temeljito ispitati i u okviru onoga koliko je imao uvida i koliko čistom logikom može povezati i uvezati stvari.« Izlaganje je održao i fra Tomislav Smiljanić, mag. theol., koji je govorio o »Dva Bacona: znanstveni redovnik Roger Bacon i znanstveni barun Francis Bacon«. Govorio je o razvoju logike, eksperimentalne metode i cjelokupne znanosti na pragu konca Srednjeg vijeka. Na kraju je Smiljanić istaknuo da je »Roger Bacon prvi koji je utro put modernoj znanosti, osobito onoj koja će postati ključna za napredovanje prirodne znanosti.« Posljednje izlaganje održao je prof. dr. sc. Davor Pavuna koji je, govoreći o temi »Roger Bacon u svijetlu uvida suvremene znanosti«, istaknuo »opasnosti koje se kriju u pokušajima da se ovakvi velikani povijesti sustavno marginaliziraju čime se drugi koji po sebi odgovaraju određenim profanim strukturama veličaju.« Time je izlagač htio naglasiti »smjer profanizacije kojim je današnje društvo zaraženo i dovedeno do rubova koji su po sebi hipnotizirajući i opasni za današnje i buduće čovječanstvo.«

Franjevaštvo ; Roger Bacon ; prirodoznanstvena otkrića ; praktični intelekt ; eksperimentalne znanosti ; suvremene znanosti ; tvari

nije evidentirano